Povodom Noći knjige 2021. donosimo intervju s poznatom dječjom spisateljicom Željkom Horvat-Vukelja. Saznajte što nam je ispričala o svom djetinjstvu, školovanju i radu te što savjetuje mladima kad su posrijedi knjiga i stvaranje navike čitanja!
Pročitaj više
Dugotrajno prikupljanje uzoraka narodnih nošnji omogućilo joj je da početkom 20. stoljeća uredi zbirku narodnih rukotvorina i postane prvom kustosicom Hrvatskog školskog muzeja.
Sebe je nazivala „altruističnom utilitaristicom“ jer nikada nije išla utrtim putem već je uvijek tražila nove spoznaje i rješenja pritom zapostavljajući svoje potrebe.
Važnu ulogu u razvoju, profiliranju i dokumentiranju hrvatske dječje književnosti odigrali su upravo dječji časopisi. Oni su bili ogledalo društvene i političke stvarnosti svog vremena želeći kod djece potaknuti pismenost, poboljšati čitanje i razviti kreativnost.
Ova smjela i disciplinirana žena ostavila je za sobom velik broj književnih i stručnih tekstova, kontinuirano se dopisivala s glasovitim ljudima iz kulturnog i javnog života, posredovala je između hrvatske i njemačke kulture…
„Savršeni uzgoj ide za tim, da uzgajanika jednako spremimo za životnu borbu: i duševno i tjelesno.“
Bila je prva žena koja je položila ispit za profesoricu francuskog, matematike i prirodoslovlja u građanskoj školi, bila je prva učiteljica tjelovježbe u Hrvatskoj te 1871. jedina žena suosnivačica Hrvatskog pedagoško-književnog zbora.
Njezina strast bila je proučavati Zagreb i njegovu povijest, istraživati svaki zakutak tog grada i znamenite zagrebačke ličnosti te ih u svojim člancima popularizirati.
„Za školovanja u preparandiji vrijeme je prolazilo kao u letu i zaokupljalo sve moje interese. Dnevne žurbe u školu, dopodne i popodne osim blaženog četvrtka, zadaće, predavanja, učenje zadanoga, strepnje od drugih redova, glasovir i razgovori s prijateljicama i drugaricama sačinjavali su gotovo čitav sadržaj moga života i mojih misli“.
Prijamni ispiti, mala matura, velika matura, takse, nameti, školarine, ukori i drugi redovi, zatvorena vrata, liječničke svjedodžbe, sokolske firme – sve je to, izgleda, spremljeno samo zato, da nam što više ogorči život.