Pisati po knjigama ili ne? Tko je pisao po trima čitankama i je li ih time uništio? Dva su to pitanja na koja pokušavamo odgovoriti. Ili vas samo potaknuti da o njima razmislite?
Pročitaj više
Ovoga ljeta portali aktualiziraju vijest o jednoj pjesmici prijepornog naslova objavljenoj u jednoj čitanci. Muzeju stiže upit čuvamo li je. Tada započinje potraga.
Naša radost vodi nas u rane tridesete godine 20. stoljeća, a posebno privlači jer pisana rukom u jednom primjerku i ukrašena ilustracijama u bojama.
Umjesto intimne ljetne proslave 19. kolovoza, na dan rođendana Hrvatskoga školskog muzeja, a zatim jesenskog tuluma, 123. rođendan slavimo izmješteni, noseći Muzej u sebi i sa sobom.
Hrvatski školski muzej oduvijek ima mnogo korisnika jer je jedini muzej specijaliziran za povijest školstva.
Iako već u tinejdžerskim godinama, vodič za djecu po stalnom postavu Hrvatskoga školskog muzeja vodi neke nove klince na zanimljivo putovanje u prošlost i susret s predmetima koje trenutno ne mogu vidjeti u Muzeju jer je zatvoren za posjetitelje.
U gimnazijama, posebice kod učenja latinskog, iznimno je važna bila metoda rada na tekstu, ali osnovni je izvor znanja profesorova riječ.
Od sredine 19. stoljeća svi nastavni predmeti u gimnazijama trebali su imati udžbenike. Sadržaj je trebao biti jasno i precizno prikazan, trebao se držati nastavnog plana i programa i istaknuti sadržaje koje je učenik morao znati.
Udžbenik, školska knjiga, jedna je od onih s kojima se svatko susreo i „družio“ u pravilu dvanaest godina