Kako prirediti muzejski vodič za djecu?

Naslovnica vodiča za djecu autorice Elizabete Serdar

Otvaranjem stalnog postava (na Međunarodni dan učitelja 5. listopada 2000. godine) Hrvatski školski muzej stvorio je preduvjete za aktivno približavanje publici. Najvećim dijelom publiku čine školska djeca koja organizirano dolaze u Muzej te se ubrzo nametnula potreba da se postav i katalog stalnog postava (pisan stručno i namijenjen populaciji koja problematiku povijesti školstva u Hrvatskoj promatra s drugačijih polazišta) na neki način prilagode specifičnim potrebama upravo djece

Prilikom promišljanja kako bi muzejski vodič za djecu trebao izgledati jedno od temeljnih polazišta bila su stručna vodstva (organizirana za sve dobne skupine predškolske i školske djece), imajući na umu da su djetinjstvo i mladenaštvo razdoblja najintenzivnijeg usvajanja spoznaja i doba kada se u mladih formiraju navike odlazaka u muzeje i slične ustanove. Važno je bilo naći pravi put za stjecanje, poticanje i „odgajanje“ „naše“ publike.

Prije samog osmišljavanja oblika i izvedbe vodiča temeljito su proučene slične postojeće publikacije – uočeno je da muzeji produciraju širok spektar pedagoških publikacija i poduzimaju različite pedagoške inicijative i aktivnosti (deplijani, radni listići, radne bilježnice/knjižice, katalozi izložaba prilagođeni djeci i mladima). Poslužilo je i iskustvo organiziranih akcija Hrvatskog muzejskog društva, Sekcije za muzejsku pedagogiju u kojima sudjeluju brojne muzejsko-galerijske i srodne ustanove iz čitave Hrvatske i koje prate tematske knjižice/ulaznice u muzeje (a sadrže osnovne informacije o ustanovi uglavnom prilagođene dobi korisnika i informacije o temi s kojom ustanova sudjeluje, često i poneko pitanje ili zadatak s ciljem aktivnog sudjelovanja korisnika/konzumenta sadržaja). Akciju je 1996. godine pokrenuo Muzejski dokumentacijski centar i tada izlazi knjižica Što je u muzeju oduševilo profesora Baltazara?, a danas ju vodi Sekcija za muzejsku pedagogiju Hrvatskog muzejskog društva.

Jedna stranica iz vodiča U posjetu Hrvatskom školskom muzeju

Kako bi vodič namijenjen djeci bio uspješan, bilo je potrebno uvažiti zahtjeve i spoznaje suvremene pedagoške i muzeološke teorije, iskustva sličnih publikacija, ali i spoznajne mogućnosti djece određene dobi te svemu tome prilagoditi sadržaje. Primjerice, valja racionalizirati količinu teksta informacija na primjerenu razinu, a sadržaj predstaviti tako da potiče primarnu socijalnu potrebu za istraživanjem, radoznalost, kako bi djeca aktivno stvarala znanje, a ne ga tek primala pasivno. Nužno je bilo prirediti što više slikovnog materijala kako bi sadržaj bio zorno predočen, kako bi se vodič mogao kombinirati s posjetom Muzeju i/ili nekim drugim izvorima informacija i tako bi se „učilo“ opažanjem. Fotografije, crteži, strip, zadaci, pitanja… pokazali su se „pravim“ načinom predstavljanja sadržaja djeci. Vodič je oblik posredovanja i približavanja izložaka (izložaba i tema) specifičnoj skupini publike.

            Nije bilo moguće jednom publikacijom udovoljiti potrebama različitih skupina djece i mladih, a imajući na umu da su najčešći posjetitelji djeca osnovnoškolske dobi; logično je bilo prilagoditi vodič upravo njima.             Stručna vodstva prilagođena djeci ukazala su na određene cjeline i muzejske predmete/izloške koji su postali okosnicom vodstava (replika školskog zvona, rekonstrukcija učionice s kraja 19. stoljeća, sramotna knjiga, model gimnastičke dvorane, ručni rad…) i o kojima se  „pričom“ o njihovoj konkretnoj uporabnoj namjeni ili važnosti moglo puno šire na primjeren, prilagođen način kontekstualizirati školstvo, obrazovanje i pedagogiju druge polovice 19. i početka 20. stoljeća (budući stalni postav Hrvatskog školskog muzeja predstavlja najvećim dijelom građu tog vremena). Vodič je morao biti na tragu interaktivnog radnog priručnika.

Pitalice su zamišljene kao radna bilježnica

U posjetu Hrvatskom školskom muzeju i Pitalice iz Hrvatskog školskog muzeja (autorskog tima Elizabete Serdar i Branke Manin) svjetlo dana su ugledali 2007. godine. Dvosveščani vodič za djecu po stalnom postavu Hrvatskog školskog muzeja nastojao je uvažiti sve navedene spoznaje i iskustva. Prvi, narativni dio predstavlja Muzej i postav, a drugi „radni“ dio potiče interakciju s korisnikom i „tjera“ ga da rješavanjem zadataka pokaže što je vidio/usvojio/naučio. Vizualni identitet vodiča, još jedna iznimno važna komponenta, pomno je odabran i vješto balansira između dokumentarnog (fotografije predmeta, prostora, izložaka) i ilustrativnog (ilustracije Danila Dučka) te tako poziva postojećeg korisnika na aktivnost, a potencijalno novog na dolazak u Muzej.

            Pokazatelj uspješnosti vodiča činjenica je da je ga korisnici rabe, kao i činjenica da ga je stručna javnost nagradila 2007. godine godišnjom nagradom Hrvatskog muzejskog društva autorskom timu.

Drugo, nepromijenjeno izdanje vodiča tiskano je 2018. godine.

Prelistajte vodič https://issuu.com/hrvatskiskolskimuzej/docs/hsm_vodic_compressed_compressed
i Pitalice https://issuu.com/hrvatskiskolskimuzej/docs/hsm_radna_biljeznica_compressed