Roditelji se nisu tako rano bavili planovima što će im djeca biti kad odrastu. Prvi koji je zagolicao našu maštu bio je profesor koji nam je negdje u šestom ili sedmom razredu za zadatak jedne školske zadaće dao temu Što bih želio biti kad odrastem.
Pročitaj više
Dugotrajno prikupljanje uzoraka narodnih nošnji omogućilo joj je da početkom 20. stoljeća uredi zbirku narodnih rukotvorina i postane prvom kustosicom Hrvatskog školskog muzeja.
Vlak u snijegu i Družba Pere Kvržice – rukopisi Mate Lovraka, klasika hrvatske dječje književnosti uz kojeg smo odrastali
Što odjenuti za školu, pitanje je koje smo si zasigurno svi postavljali, bez obzira na to jesmo li imali bogat ili skroman izbor. Kako je bilo u prošlosti?
U 2021. godini obilježavamo 120 godina postojanja Hrvatskoga školskog muzeja. Serijom članaka podsjetit ćemo na ljude koji su ga stvarali. Jedan od njih je i učitelj Josip Medved, prvi kustos i autor kataloga prvog stalnog postava Muzeja.
Unatoč svemu, sada je sigurno da je u godini koja je na izmaku bilo i lijepih trenutaka te pozitivnih doživljaja u školi, ma gdje ona bila.
Potres nas je podsjetio ne samo na krhkost debelih zidova učiteljske palače, nego i na naš neodgovoran odnos prema baštini. Vrijeme je za temeljitu i cjelovitu obnovu.
Likovni uradci naših učenika odraz su njihove mašte, ali i njihove znatiželje. Izložbom „Snjegović u Hrvatskom školskom muzeju“ predstavljamo likovne radove na kojima se nalazi motiv snjegovića.
Prvo evidentirano posebno događanje datira iz 1901. godine kada je Hrvatski pedagoško-književni zbor na izvanrednoj glavnoj skupštini proslavio tridesetogodišnjicu svog osnutka te svečano otvorio Hrvatski školski muzej u zgradi Hrvatskog učiteljskog doma.
Hrvatski školski muzej oduvijek ima mnogo korisnika jer je jedini muzej specijaliziran za povijest školstva.