Podatak koliko je školskih muzeja u svijetu ili u Europskoj uniji ne bi nam puno značio zbog toga što su njihov ustroj i način rada različiti. Dosta je muzeja koji funkcioniraju kao školske zbirke otvorene javnosti. Hrvatski školski muzej muzejska je ustanova od republičkog značenja (premda mu je osnivač Grad Zagreb), jedini u Hrvatskoj specijaliziran za područje školstva, ima (imao je) stalni postav, priređuje tematske izložbe, prikuplja i obrađuje građu u muzejskim zbirkama, bavi se pedagoškim, istraživačkim i publicističkim radom.
Hrvatsko učiteljstvo već je u 19. stoljeću putem svojih udruga i škola težilo međunarodnim vezama, a i novootvoreni muzej od 1901. razvija takovu suradnju.
Počela sam raditi u Muzeju 1982., a već 1984. uspostavljene su veze školskih muzeja i školskih povijesnih zbirki dvogodišnjim sastancima. To je izvrstan način izmjenjivanja iskustava, učenja jednih od drugih. Predstavnici iz tridesetak zemalja tako kontinuirano surađuju i povezuju muzejski svijet sa svijetom znanosti, istraživanja i onih koji se bave poviješću obrazovanja.
Prvi je susret te godine upriličen u Michelstettenu (Asparn an der Zaya, Austrija), sljedeći 1986. u Debrecenu (Mađarska), treći 1988. u Erlangenu/Nürnbergu (Njemačka), 1990. u Rotterdamu (Nizozemska), 1993. u Aurichu (Njemačka), 1995. u Rostocku i Göldenitzu (Njemačka), sedmi simpozij 1997. u Leedsu (Engleska). Zaposlivši se u Hrvatskom školskom muzeju, bila sam uključena u rad na Stalnom postavu. Tadašnja njegova koncepcija nije se realizirala jer su se u više navrata mijenjali uvjeti, a naročito oni prostorni, za njegovu realizaciju. Pristup internetu u to je vrijeme bio ograničen tako da su sporo prodirale i informacije o radu drugih muzeja u svijetu. Kada sam saznala da će se 8. međunarodni simpozij školskih muzeja održati 1999. u Friedrichshafenu/Bodensee u Njemačkoj, uspjela sam se izboriti da sudjelujemo. Kako smo sve intenzivnije radili na našem postavu, bila je to prigoda da na jednom mjestu upoznamo iskustva više muzeja i eventualno saznanja iskoristimo u svom radu. Kolegica Štefka Batinić i ja tada smo sudjelovale u radu; prezentacijom i izložbom Kroatisches Schulmuseum – Zagreb; Museumspädagogische Arbeit in kroatischen Museen predstavile smo naš muzej.
Budući da se sljedeći, 9. simpozij, održavao u Bad Leonfeldenu 2001., zbog blizine i manjih troškova putovanja sudjelovale su kolegice Štefka Batinić, Branka Ujaković i ja. Za tu prigodu kolegica Vesna Rapo poslala je izlaganje – Pariška soba stoljeće poslije dok smo Š. Batinić, Branka Ujaković i ja sudjelovale s temama vezanima uz Novi stalni postav Hrvatskog školskog muzeja.
Godine 2003. u Bremenu (Njemačka) u Landesinstitut für Schule, 24. – 27. srpnja održan je deseti simpozij pod nazivom Zeigt her, was ihr habt!/Show what you’ve got! Presentation of School History in the Museum. Kolegica Batinić održala je izlaganje Pedagoška knjižnica Hrvatskoga školskog muzeja, kolegica Ujaković PowerPoint prezentaciju Dodatne aktivnosti, informacije i mediji u predstavljanju izložaka – primjer stalnog postava HŠM-a, a ja izložbu o radu muzeja nakon otvorenja stalnog postava. Predstavljena je bogata ponuda naših izložaba, događanja koja su u Muzeju uslijedila nakon otvorenja stalnog postava: tematske izložbe, proslava 100. obljetnice, različita događanja u Muzeju i izvan njega. Sve su izložbe i događanja popraćeni kvalitetnim publikacijama koje su pobudile velik interes posjetitelja. Uz sami simpozij sudionicima je uvijek priređen bogat program i obilazak drugih muzejskih ustanova i institucija. U Bremenu smo tako posjetili Universum Science Center (Muzej znanosti) koji me se osobno vrlo dojmio i bio inspirativan za daljnji rad.
U Ittingenu, u Kartause (Švicarska) 2005. je održan sljedeći simpozij s temom The Role of School Museum in 21. Century na kojem je Ivan Vavra održao PowerPoint prezentaciju Aktivnosti Hrvatskog školskog muzeja 2003. – 2005. godine. Kolegica Rapo i ja priredile smo izložbu kojom je predstavljena bogata djelatnost HŠM-a u vremenu između simpozija održanog u Bremenu 2003. i ovog. Prikazan je izbor fotografija koje dokumentiraju bogatu izložbenu djelatnost muzeja, a prezentirano je i naše izdavaštvo – katalozi, plakati, suveniri.
Sljedeći, 12. simpozij, održan je u Bergenu (Norveška) 2007. s temom Povijest školstva: školski muzeji i identitet od 27. lipnja do 1. srpnja. U radu svojim izlaganjem i prezentacijom Školski dokumenti HŠM-a – svjedočanstva identiteta sudjelovala Sonja Gaćina Škalamera. Izložbom HŠM-a između dvaju simpozija, 2005. – 2007. sudjelovala je iB. Ujaković. Iskorištena je posterska prezentacija projekta Neka škola započne u školskom muzeju, deplijani izložaba iz tog razdoblja te svi katalozi i tiskovine.
Rouen (Francuska) je sljedeće mjesto održavanja simpozija (1. – 4. 7. 2009.), a tema Pictures and teaching: international perspectives. V. Rapo priredila je izlaganje Collection of colored litographs from the Croatian museum of education (podatak iz tiskanog programa). Poster prezentaciju imala je i K. Gverić na temu The adventures of Croatian school museum between two simposiums (Bergen 27.06.-01.07.2007. – Rouen 01.-04.07.2009.).
14th International Symposium 2011 (Brixen/Bressanone, Italy) imao je temu Exploration into childhood. Time witnesses as cultural memory and their meaning to the history and museum of education, a na njemu je K. Gverić sudjelovala poster-prezentacijom Događanja u Hrvatskom školskom muzeju između dva simpozija (Rouen 2009. – Bressanone/Brixen 2011.) Skup su pratile B. Ujaković i E. Serdar. 15th International Symposium Creating links in education – Teacher’s and their associations as promoters of pedagogic development (historical and museum aspects) održan je 2013. u Ljubljani. Tada sam bila članicom programskog i znanstvenog odbora, a na simpoziju je sudjelovala kolegica S. Gaćina Škalamera s temom Vodeće hrvatske učiteljske udruge na prijelazu 19. u 20. stoljeće, a ja PowerPoint prezentaciju Učiteljske udruge u Zbirci fotografija Hrvatskoga školskog muzeja.
Uslijedit će nekoliko simpozija na kojima Hrvatski školski muzej nije sudjelovao. Za onaj 2015. u Canberri (Australija) nije čudno s obzirom na sredstva koja bi bila potrebna, premda je kolega ljubazno u pozivu istaknuo da samo dođemo, a sve ostale troškove će snositi domaćini.
Nismo bili ni 2017. u Lionu (Francuska), ali najviše možemo žaliti što nismo bili u Kopenhagenu (Danska) 2019. godine. Naime, svrha 18. simpozija bila je usredotočiti se na izazove u očuvanju, komunikaciji i radu sa školskim muzejima, obrazovnim zbirkama i poviješću obrazovanja u globalnoj i digitalnoj eri. Odgovarano je na pitanja: kako najbolje čuvati digitalizirani materijal, kako upotrijebiti postojeće digitalne platforme za povećanje svojih kolekcija, zašto i kako svoje digitalizirane kolekcije dijeliti, kako koristiti digitalne aspekte na fizičkim izložbama, koje priče pričamo u doba globalizacije… U ovom trenutku zaista bi nam dobro došla pomoć u ovim područjima.
Simpozij se održao na lokaciji Kraljevske danske knjižnice u Emdrupu u Kopenhagenu, u Danskoj školi za obrazovanje (DPU) i Sveučilišnoj knjižnici u Aarhusu. Danska platforma školske povijesti sastoji se od fizičkih zbirki, kao i digitalne platforme za obrazovnu povijest koja istražuje 400 godina obrazovne povijesti. No, došao je i poziv za 19. simpozij s temom Creating Learning Experiences and Building Bridges for Open and Sustainable Societies koji se trebao održati na Sveučilištu u Retimnu, na Kreti ( Grčka) 2021. godine. Pod cijenu da i osobno snosimo troškove zbog teške situacije u kojoj se naš muzej nalazi, kolegica Gverić i ja prijavile smo sudjelovanje s temom Hrvatski školski muzej – 120 godina održivog razvoja. Nažalost, zbog pandemije koronavirusa održavanje simpozija je odgođeno.