Kako su se djeca nekada pred Božić zabavljala u zabavištima

Vrijeme je došašća, priprema za blagdan Božića. Pripreme su prije svega duhovne, svakog ponaosob, ali i unutar obitelji, za velik događaj koji slave kršćani – rođenje Kristovo. U tih četiri tjedna prije Božića više je blagdana (sv. Barbara, sv. Nikola, sv. Lucija, Badnjak) koji sa sobom donose i različite običaje, ovisno o pojedinom kraju. Pripreme su vezane uz obitelj, ali i uz ustanove (vrtiće, škole, domove…) koje ih slobodno mogu organizirati i obilježavati.

Nažalost, ova je godina zbog pandemije koronavirusa onemogućila da advent provodimo onako kako smo navikli uživajući u okupljanjima sa širom obitelji i prijateljima. Vrtići i škole rade u posebnim uvjetima, neke su ustanove privremeno zatvorene, a u školama se sve češće nastava odvija online ili putem televizijskog programa. Teško je, ali trebamo biti strpljivi.

U školama, a pogotovo vrtićima, u ovo su vrijeme bile uobičajene različite priredbe, svečanosti na kojima se se djeca upoznavala s vjerskim običajima karakterističnim za vrijeme došašća. A tako je u Hrvatskoj već dugi niz godina, doduše različito u različitim društvenim uređenjima kroz koja smo prošli.

Koncem 19. i početkom 20. stoljeća najrašireniji oblik ustanova za rani odgoj djece bila su zabavišta (njem. Kindergarten), a “zabavljanje” u njima bilo je posebno u predbožićno vrijeme.

Rukovođ za zabavište iz 1895. Antonije Kassowitz-Cvijić priručnik je za rad s djecom predškolske dobi. Na kraju ovog priručnika opisana je organizacija božićnih i završnih svečanosti, a iznesen je i praktičan primjer jedne božićne svečanosti. Dokaze održavanja, odnosno primjere tih svečanosti nalazimo opisane, primjerice, u Spomenici kaptolske obće pučke dječačke učione i njom spojenoga gradskoga zabavišta iz 1884. koja se čuva u Državnom arhivu u Zagrebu.

Gradske su vlasti donosile i propise vezane uz gradska zabavišta. Tako je dopisom Slav. gradskoga poglavarstva od 17. srpnja 1883. kaptolsko zabavište obaviješteno o pravilima, koja je odobrio Odjel za bogoštovlje i nastavu Kr. zem. vlade 5. svibnja 1883., namijenjenim zabavištima koja su uzdržavana troškom gradske obćine u glavnom gradu Zagrebu. U njima, između ostalog piše: O božiću, uzkrsu i na koncu zabavišne godine ima se urediti shodna svečanost u prostorijah zabavišta.

Prije Božića zabavišna bi učiteljica s djecom izrađivala nakit za božićno drvce. Tom se prilikom povezuju dobro naučene metode izbadanja, prošivanja, pletenja, spajanja štapića. Neki od ovih primjera čuvaju se u Hrvatskome školskom muzeju.

U Spomenici kaptolske škole, odnosno zabavišta, nailazimo na podatke kako je djeci na Badnjak priređeno božićno drvo. Zabavišne učiteljice Josipa Žitković i E. Seifert prikupile su novčane priloge među Zagrepčanima te je time nabavljena odjeća i obuća za siromašnu djecu. Zagrebačko Gospojinsko društvo također se priključilo donacijama. Na božićnoj svečanosti 23. prosinca 1883. prigotoviše učiteljke i raznih kolača te nadariše njima svu djecu. Ovu svečanost počastiše svojom prisutnošću preč. gdj. kanonici: dr. Franjo Rački, Konrad Šnap, Nikola Horvat, E. Suhin, kr. škol. nadzornik; pogl. g. Gjuro Deželić, gradski viećnik, mnogo učitelja i učiteljka, te mnogo druge gospode i gospodja. U ime nadarene djece izriče se ovim svim darovateljem pa i gdi učiteljkam na uloženom trudu srdačna hvala!

I u drugim zbirkama Hrvatskoga školskog muzeja nalazimo na tragove proslava Božića. Tako u Godišnjem izvješću viših i nižih pučkih djevojačkih i dječačkih škola… slob. kr. i glavn. grada Zagreba koncem školske godine 1889/90. nailazimo na podatak da su se uzorni i imućni građani Zagreba uključivali u organizaciju zabavišnih svečanosti te su često donirali: Za tu je svrhu darovalo 20 for. Njegova uzoritost kardinal Mihajlović 20 for., preuzvišena gospodja Margarita grofica Khuen-Héderváry 10 for., prva hrvatska štedionica u Zagrebu 25 for., presv. gg. biskupi Pavlešić 3 for., Gašparić 2 for., presv. g. dr. Rački 3 for., prečastna gg. Švinderman. dr. Martina i Vrevc po 2 for., dr. Baron 1 for., Krapac, Tallian, Tkalčić, Iveković, Mikić, Šnap i Horvat po 2 fr., Starac 1 fr., gdj. Kostrenčić 1 for. i N. N. 50 nč. Ukupno 103 for. 50 nč. Na tom liepom daru izriče se najtoplija hvala. Od te svote nabavljena su zimska odiela za 12 dječaka i 14 djevojčica, smokve, kolači, orasi i jabuke i uresilo se božićno drvo.

I ustanove za zbrinjavanje još mlađe djece bilježe aktivnosti vezane uz advent. Tako u pjestovalištu uz samostan sestara milosrdnica u Samostanskoj ulici u Zagrebu o Božiću darivaju potpuno novu odjeću i obuću. Udruge koje djeluju u to vrijeme također imaju posebna događanja. I Društvo „Dobrotvor“ je 1898. organiziralo božićni sajam na kojem su u humanitarne svrhe bili u ponudi različiti uporabni i ukrasni predmeti koje su izrađivala djeca u zabavištima.

Danas, u vrijeme pandemije, i kod nas su u Hrvatskoj različita mišljenja o potrebi mjera koje propisuje Stožer civilne zaštite, naročito o onima vezanim uz odgojno-obrazovne ustanove. Nekima se čini nepotrebnim privremeno obustavljanje nastave u školama. No, pogledamo li kako je bilo nekada, naići ćemo na podatke da je sličnih mjera bilo i u 19. stoljeću, samo su druge bolesti bile u pitanju, one koje danas više ne predstavljaju nikakvu opasnost (ospice, šarlah…).

Grad. poglavarstvo zagrebačko izdalo je jučer ovaj oglas: Povodom tim, što se u većoj mjeri počeše širiti ospice među školskom mladeži, naročito među djecom ispod desete godine, nalazi gradsko poglavarstvo uslied naredbe Kr. hrv. slav. dal. zemaljske vlade, odjela za unutarnje poslove od 7. ožujka 1889. br. 40563 ex 1888., na predlog gradskih fizikanata odrediti da se počam od 16. o. m. na svih pučkih školah grada Zagreba, bile javne ili privatne, zatvore prvi i drugi razredi, te sva zabavišta i pjestovališta, što se nalaze na području grada… U ovo vrieme zabranjuje se svako sakupljanje školske mladeži pučkih školah i zabavišta. Za vrieme dok škole zatvorene ostaju, dužni su predstojnici školah strogo na to paziti da se školske sgrade što čišće drže, prostorije ciele dane zrače, zahodi svaki dan čiste i desinficiraju (Narodne novine, 288, 16. prosinca 1890.). Nažalost, već je 20. prosinca te godine objavljena vijest da je toga tjedna od grloboli, dobraca i škrleta umrlo 29 djece, a sljedeći tjedan njih još 24.

Tako se i godine 1893./94. pojavila epidemija obušnih slinavica i zabavište je zatvoreno od 18. prosinca do 7. siječnja, a nije održana ni božićna svečanost te je priređena skromnija obiteljska zabava na blagdan Sveta tri kralja.