NAJ, NAJ U ARHIVSKOJ ZBIRCI HRVATSKOG ŠKOLSKOG MUZEJA

Vlak u snijegu i Družba Pere Kvržice – rukopisi Mate Lovraka, klasika hrvatske dječje književnosti uz kojeg smo odrastali

Obitelj Lovrak u radnoj sobi književnika, na drugom katu Hrvatskog učiteljskog doma. Za radnim stolom sjedi književnik M. Lovrak, u prednjem planu: supruga Zora, kći Đurđica Lovrak Vujasinović i unuka Jagoda Lovrak, ud. Hodak. (HŠM 36690)

Hrvatski školski muzej čuva ostavštinu poznatog pisca za djecu Mate Lovraka koju je 1978. godine poklonila Lovrakova kći, Đurđica Lovrak Vujasinović. Radna soba književnika i učitelja Lovraka, ambijentalna i vjerno rekonstruirana, bila je sve do današnjih dana izložena u stalnom postavu Hrvatskog školskog muzeja u kojoj su, uz namještaj, bili izloženi knjižnica, uporabni predmeti i fotografije.

Drugi, neizloženi dio donacije, ali dostupan korisnicima i javnosti, čine knjige, izvorne fotografije i osobito vrijedna rukopisna ostavština i dokumenti koji se čuvaju u Arhivskoj zbirci Hrvatskog školskog muzeja, u osobnom arhivskom fondu: HŠM A 4503 Lovrak, Mato (38 arhivskih kutija).

Mato Lovrak s unukom Jagodom. 1950-ih. (HŠM Mf 1580)

Godine 2018. gospođa Jagoda Hodak, unuka književnika Mate Lovraka, poklonila je Hrvatskom školskom muzeju novu donaciju ostavštine obitelji Lovrak, u kojoj su najvrjedniji originalni rukopisi najpoznatijih i najčitanijih Lovrakovih dječjih romana: Vlak u snijegu, Družba Pere Kvržice i Neprijatelj br. 1.

Djeca Velikog Sela. Naslovnica rukopisa M. Lovraka iz 1931. godine, bilježnica 1. Čuva se u Arhivskoj zbirci HŠM-a, u osobnom arhivskom fondu HŠM A 4503 Lovrak, Mato.
Roman je prvi puta tiskan u Beogradu 1931. godine, u izdanju Nolita, naslovljen kao Deca velikog sela. Od 1946. godine promijenjeno je ime romana u Vlak u snijegu.
Družba Pere Kvržice. Naslovnica rukopisa M. Lovraka iz 1933. godine, bilježnica 1. Čuva se u Arhivskoj zbirci HŠM-a, u osobnom arhivskom fondu HŠM A 4503 Lovrak, Mato.

Primitak donacije, a posebno pregled rukopisa, izazvao je istinsku radost i uzbuđenje, ne samo zato što će autentični i vrijedni rukopisi biti pohranjeni u Hrvatskom školskom muzeju već i zbog poštovanja i naklonosti koje osjeća svaki zaljubljenik književnosti, povijesti, umjetnosti i kulture u susretu s autentičnim djelima, posebno onima koja imaju kultni i nostalgičan status. Jednostavno, Lovrakovi romani knjige su uz koje smo odrastali, kao i generacije učenika tijekom zadnjih sedam desetljeća.

Naslovnica Družbe Pere Kvržice u izdanju Mladosti u legendarnoj Biblioteci Vjeverica. Zagreb, 1989. (HŠM Pedagoška knjižnica

Rukopisi književnika Lovraka sastoje se od numeriranih nizova bilježnica, s paginiranim stranicama. Djeca Velikog Sela: velika priča za djecu/Vlak u snijegu, u dva primjerka (iz 1931. godine prvi primjerak) sastoji se od ukupno 14 bilježnica. Prvi primjerak autograf je književnika Lovraka s ispravcima i dopunama, a drugi primjerak s posvetom „Drugarici Zori, ženi svojoj, posvećujem knjigu. Pisac“ rukopisni je prijepis. Prvi je dio Lovrakov autograf, a od drugog dijela rukopis je druge osobe, vjerojatno supruge Zore.

Prva stranica rukopisa M. Lovraka Djeca Velikog Sela/Vlak u snijegu (HŠM A 4503)
Naslovnica drugog izdanja romana M. Lovraka Vlak u snijegu, tiskanog u Zagrebu 1946. godine u izdanju Nakladnog zavoda Hrvatske Zagreb. Ilustrirao Oton Gliha. (HŠM Pedagoška knjižnica)

Družba Pere Kvržice (1933.) autograf je M. Lovraka, s ispravcima i dopunama, cjelovit tekst u 9 bilježnica, s paginiranim listovima od 1 do 111.

Prva stranica rukopisa M. Lovraka Družba Pere Kvržice. (HŠM A 4503)
Naslovnica prvog izdanja romana M. Lovraka Družba Pere Kvržice, tiskanog u Zagrebu 1933. godine u izdanju Binozine Omladinske biblioteke. (HŠM Pedagoška knjižnica)

Neprijatelj br. 1. (1934. godina) autograf je književnika M. Lovraka, s ispravcima i dopunama, ispisan u 11 bilježnica, ali nepotpun jer nedostaje sveukupno 30-ak stranica od ukupno paginiranih 125.

Prva stranica rukopisa M. Lovraka Neprijatelj br. 1. (HŠM A 4503)
Prvo izdanje Neprijatelja br. 1 objavljeno je na češkom. Prag: Karel Synek, 1937. (HŠM Pedagoška knjižnica)

Javnosti su rukopisi prezentirani prvi put povodom 120. obljetnice rođenja književnika Lovraka 8. ožujka 2019. godine, što je izazvalo velik interes i medijsku pozornost.

Nova donacija je slijed dugogodišnje uspješne suradnje i međusobnog uvažavanja obitelji Lovrak i Hrvatskog školskog muzeja. Jedna od zanimljivosti je i da je obitelj Lovrak od 40-ih do 70-ih godina 20. stoljeća živjela u zgradi Hrvatskog učiteljskog doma na drugom katu, iznad prostora Muzeja koji se nalazi na prvom katu. Izvorne fotografije književnikove radne sobe i obitelji snimljene su u stanu, u Hrvatskom učiteljskom domu.

Mato Lovrak ispred zgrade Hrvatskog učiteljskog doma u Zagrebu, u kojoj je s obitelji živio do 70-ih godina 20. st., a u kojoj je i Hrvatski školski muzej od 1901. (HŠM Zbirka fotografija)

Mato Lovrak (Veliki Grđevac, 8. 3. 1899. – Zagreb, 13. 3. 1974.) rođen je 1899. godine u Velikom Grđevcu, selu kod Bjelovara, u šesteročlanoj obitelji krojačkog obrtnika Mate i majke Ane. Uz obitelj, za te godine ranog djetinjstva presudna je bila seoska sredina, priroda, igre i skitnje, temeljne odrednice budućeg Lovrakovog “književnog svijeta“. Četverogodišnju pučku školu Lovrak je završio u rodnom selu, a nakon četiri razreda niže realne gimnazije u Bjelovaru upisao je učiteljsku školu u Zagrebu. Ispit zrelosti položio je 1919. godine i, nakon dvije godine službovanja, 1923. praktični učiteljski ispit te stekao zvanje učitelja za pučke škole. Cijeli svoj radni vijek Lovrak je radio kao učitelj, neprekinuto trideset i pet godina. Službovao je u Kutini, Klokočevcu, Velikom Grđevcu i Velikim Zdencima, a od 1934. godine radi kao učitelj u Zagrebu. U osnovnoj školi na Selskoj cesti radio je punih 19 godina. Umirovljen je 1954. godine.

Učiteljski je posao Lovraku bio trajnom inspiracijom za književni rad. Pisao je poučne priče, pripovijetke, igrokaze i romane za djecu. Kao mlad učitelj objavio je 1924. godine u Smilju prvu priču Strašan san. Prva knjiga zbirka pripovijedaka Slatki potok objavljena je 1930. godine. Tijekom sljedeće tri godine objavljeni su najbolji i najpoznatiji romani za djecu: Vlak u snijegu (1931.) i Družba Pere Kvržice (1933.). Lovrak objavljuje nova djela u kontinuitetu gotovo svake godine, izuzev razdoblja 1940-ih godina. Među posljednjima objavljena su tri biografska romana, za odrasle: Slamnati krovovi, Gimnazijalac i Preparandist. Posthumno su objavljena još dva romana iz autobiografskog opusa: Uzvišeno zvanje (2011.) i Pero Kvržica među ljudima (2014.).

Lovrak je objavio dvadesetak romana i više od 300 kratkih književnih tekstova – pripovijetki, priča, igrokaza, crtica i dr. Djela su mu prevedena na više stranih jezika (češki, njemački, poljski, mađarski, slovenski, albanski i dr.), dramatizirana su i ekranizirana. Romani Vlak u snijegu i Družba Pere Kvržice dio obvezne školske lektire sedamdeset godina. Mato Lovrak i njegova djela smatraju se klasikom hrvatske dječje književnosti. Vrijeme njegovog djelovanja do 50-ih godina 20. stoljeća karakterizira se kao Lovrakovo doba, kada je roman postao glavna vrsta hrvatske dječje književnosti i bio popularan među čitateljima.

Ilustracija A. Maurovića za roman M. Lovraka Micek, Mucek, Dedek iz 1939. godine. (HŠM A 4503