Hemeroteka Hrvatskog školskog muzeja

Školske novine br. 29, 26. rujna 2000.

Ovaj tekst bit će usmjeren na pojam koji je dosta rijedak i ne koristi se često u svakodnevnoj upotrebi, a iznimno je bitan u muzejskom svijetu. Riječ je o pojmu hemeroteka koji prema Hrvatskom leksikonu označava:
1. zbirku novina i časopisa,
2. vrstu novinske dokumentacije (isječci iz periodičkih publikacija i sl.).

U muzejskom kontekstu hemeroteka spada pod sekundarnu muzejsku dokumentaciju. Sekundarna muzejska dokumentacija vodi se u Hrvatskom školskom muzeju u digitalnom obliku od 2007. godine. Inventarna knjiga Hemeroteke sadrži članke iz novina i časopisa o muzejskom fundusu, izložbama, drugim programskim aktivnostima, povijesti ustanove te stručnom osoblju.

Najstariji članak o Muzeju u Hemeroteci

Građa Hemeroteke je dokumentacijski fond iz kojeg se jasno iščitava „vidljivost“ aktivnosti Muzeja. No, svakako može poslužiti i za različite analize rada/aktivnosti. Primjerice, ako se pozabavimo kvantitativnom analizom, moguće je dobiti podatke o tome koja je izložba ili aktivnost polučila najviše interesa medija, moguće je pratiti koji mediji najviše prate rad Muzeja, prenose li mediji objave koje dostavlja služba marketinga i PR-a ili posjećuju Muzej i prikazuju/predstavljaju njegove aktivnosti, jesu li više praćeni pedagoški programi ili izložbena djelatnost, raste li broj posjetitelja s brojem objava u medijima i slično.

Količina objava ovisi o aktivnostima i projektima koje Muzej organizira i u kojima sudjeluje te o broju izložaba čije su autorice djelatnice HŠM-a, bilo da se radi o izložbama u Muzeju ili, pak, gostovanjima pokretnih izložaba u drugim gradovima i mjestima.

Na temelju medijskih objava možemo vidjeti koliko su određene izložbe i akcije koje je Muzej organizirao bile uspješne ili medijima zanimljive te kako su predstavljene javnosti. Povratne informacije od medija, odnosno publike koja ima mogućnost komentiranja online članaka, koji su danas dominantni oblik informiranja, omogućavaju djelatnicima uvid u to kako su posjetitelji i mediji doživjeli, tj. vidjeli neku izložbu, događanje ili akciju koju je Muzej organizirao ili u njoj sudjelovao. Povratne informacije dovode i do prilagode interesima i potrebama posjetitelja.

Kao i ostala sekundarna muzejska dokumentacija, Inventarna knjiga Hemeroteke Hrvatskog školskog muzeja ispisuje se i uvezuje na početku svake godine. Pojam Hrvatski školski muzej, njegova djelatnost, djelatnici i razne aktivnosti koje se organiziraju pojavi se u otprilike 150 objava u medijima na godišnjoj razini unazad zadnjih par godina.

Zapis Hemeroteke HŠM-a u programu S++

Polovinu novinarskih formi u kojima se spominje HŠM čine izvještaji, zatim slijede najave dok se na trećem mjestu nalaze blic ili fleš vijesti. Što se tiče medija koji najviše prostora  posvećuje Hrvatskom školskom muzeju, svakako treba istaknuti Školske novine.

Početkom 2000-tih kada je otvoren Stalni postav HŠM-a dominirali su članci objavljeni u tiskanim izdanjima, a danas tri četvrtine objava čine online članci na internetskim portalima. Primarno se radi o člancima koji najavljuju izložbe. Većina članaka koji nemaju ilustracije su u online izdanjima s obzirom na to da novinari često ne sudjeluju u događanjima koje Muzej organizira nego samo prenose objavu službe za marketing i odnose s javnošću.

Razvoj interneta omogućio je HŠM-u da postane vidljiviji i prepoznatljiviji te da se o njemu puno više piše zato što je broj medija (i brzina kojom se šire informacije) drastično porastao.

Inventarna knjiga Hemeroteke Hrvatskog školskog muzeja danas broji preko 2000 obrađenih članaka u relacijskoj bazi podataka S++ koja je namijenjena za vođenje sekundarne muzejske dokumentacije.

Članci su povezani s ostalim muzejskim fondovima primarne i sekundarne muzejske dokumentacije. Međusobnim povezivanjem fondova sve relevantne informacije i podatke možemo pronaći na jednom mjestu.