Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja u razvijenom svijetu koja još uvijek ima osmogodišnje obvezno školovanje.
Osnivanju prve državne ženske gimnazije prethodilo je niz rasprava i prijedloga, a presudno je bilo zalaganje hrvatskih učiteljica koje su uporno postavljale i aktualizirale zahtjeve za bolje i više obrazovanje djevojaka u Hrvatskoj…
Prije 110 godina, u ožujku 1912., hrvatski su srednjoškolci organizirali štrajk zbog kojeg je na nekoliko tjedana prekinuta nastava. Ovaj je učenički bunt pobudio veliku pažnju i zato što je „na pozornicu ulične akcije doveo i najmlađi naraštaj našeg nježnog spola“.
Važnu ulogu u razvoju, profiliranju i dokumentiranju hrvatske dječje književnosti odigrali su upravo dječji časopisi. Oni su bili ogledalo društvene i političke stvarnosti svog vremena želeći kod djece potaknuti pismenost, poboljšati čitanje i razviti kreativnost.
Prije 120 godina pokrenut je časopis Domaće ognjište koji je odigrao pionirsku ulogu u problematiziranju i promicanju tema iz obiteljskog života te položaja i obrazovanja žena u Hrvatskoj na početku 20. stoljeća.
Napisala sam za zadaću dugu priču na koju sam bila jako ponosna i dobila sam jedinicu jer sam pisala olovkom, a ne naliv-perom!
Svjedodžbe su sadržavale: ocjenu iz ćudorednog vladanja tijekom gimnazijskog školovanja, ocjene i postignuća u pojedinim ispitnim predmetima te očitovanje da se kandidatu priznaje ili ne priznaje zrelost za sveučilište.
U knjižici Něšto o školah pučkih Ljudevit Vukotinović 1844. kritički progovara o stanju pučkoga školstva u Hrvatskoj. Škole su potrebne jer “nauci nas čine plemenitim, a neznanje sirovim…