Imenovanjem prostora taj prostor definiramo, što nam pomaže u orijentaciji i komunikaciji. Imena koja prostor nosi imaju moć – odražavaju kulturnu i povijesnu baštinu i stvaraju lokalni identitet. Javne su se površine prvo imenovale s obzirom na specifičnost prostora, a imena su davali sami stanovnici (Visoka ulica, Krvavi most). Zatim je došlo razdoblje službenih imena kad ih je vlast davala po prepoznatljivim zgradama na tom prostoru (Bolnička ulica, Kazališna ulica). Tek se u 19. stoljeću, tijekom stvaranja nacionalne svijesti, ulicama, trgovima i javnim površinama daju imena zaslužnih i znamenitih ljudi. Prvi je svoju javnu površinu dobio ban Josip Jelačić 1850. godine, a do Prvoga svjetskog rata bilo je samo 70-ak osoba čija su imena krasila zagrebačke javne površine. Danas se, između ostalog, ulicama i trgovima daju imena vladara i plemića, povjesničara, političara, znanstvenika, glazbenika, književnika, likovnih umjetnika, mnogih drugih zaslužnika, pa tako i učitelja i pedagoga. U Gradu Zagrebu od otprilike 5500 imenovanih javnih površina njih 1100 nosi ime znamenitih ljudi od kojih je 20-ak ulica nazvanih po istaknutim učiteljima. Ivan Filipović prvi je učitelj koji je dobio ulicu u Zagrebu, i to čak 1909. godine.
Kustosica Hrvatskoga školskog muzeja Štefka Batinić istražila je koje su to još učiteljice i učitelji dobili ploču sa svojim imenom na zagrebačkim pročeljima te 2023. godine realizirala virtualnu izložbu „Učiteljice i učitelji u zagrebačkim ulicama“. Virtualna inačica dostupna je na portalu digitalne građe Školskog muzeja e-Školski. Za sudjelovanje u novoj manifestaciji Zagrebačkoga muzejskog vikenda izložba je proširena i postavljena na 20 izložbenih panoa na Zrinjevcu. U bogatu programu Zagrebačkoga muzejskog vikenda (4. – 7. rujna) sudjeluju mnoge zagrebačke muzejske institucije. Posjetiteljima se nude – besplatno, bez ulaznica – raznovrsni sadržaji i aktivnosti unutar zidova muzeja, ali i izvan njih. Manifestacija je povezana s obilježavanjem 175. obljetnice ujedinjenja Gradeca i Kaptola kao ključnog trenutka u formiranju suvremenoga Zagreba. Osim izložbe o zagrebačkim ulicama s imenima prosvjetnih radnika, Školski muzej organizira pedagoške radionice u prostoru „Školice za 5“ u Hebrangovoj 5 te vodstva po Pariškoj sobi u prostoru Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu.
U nadograđenoj se inačici izložbe na Zrinjevcu donose informacije o 20-ak učitelja čija imena nose zagrebačke ulice. Također su svoje mjesto na panoima dobile dvije učiteljice – Marija Jambrišak i Jagoda Truhelka, kao i fikcijske učiteljice iz djela hrvatskoga realizma – Branka Augusta Šenoe i Đurđica Agićeva Ksavera Šandora Gjalskog. Panoi su obogaćeni tekstom na hrvatskom i engleskom jeziku uz popratni materijal iz fundusa Hrvatskoga školskog muzeja. U izložbi nisu preskočeni ni učitelji koji su poznatiji kao književnici, kao podsjetnik na njihovu dvostruku ulogu u oblikovanju nacionalne kulture i odgoja mladih naraštaja. Tako su se na izložbi našli i Dragojla Jarnević, Janko Leskovar, Dinko Šimunović i Vjenceslav Novak. U sklopu izložbe predlaže se da jedna zagrebačka ulica dobije ime po prvoj zagrebačkoj kustosici Klotildi Cvetišić kao tek jedna od 80-ak ulica nazvanih po ženi. Mnogo je još učiteljica i učitelja koji su svojim radom ostavili neizbrisiv trag na zagrebačkom, ali i hrvatskom obrazovnom i kulturnom planu. I njih bi vrijedilo urezati u povijest i ovjenčati ih ulicama.
Izložbu „Učiteljice i učitelji u zagrebačkim ulicama“ možete pogledati na Zrinjevcu od otvorenja u petak, 5. rujna u 18 sati do nedjelje, 14. rujna.