Hrvatski pedagoško-književni zbor (HPKZ) osnovan je s ciljem prosvjetiteljskog i nacionalnog djelovanja, unaprjeđenja pedagoške struke, stručnog usavršavanja učitelja i zaštite strukovnih i staleških interesa. Članovi Zbora bili su učitelji, profesori, građani, učiteljska društva, škole, općine, knjižnice i druge ustanove. Članovi se izabiru na temelju svog pedagoškog rada, a mogu biti: utemeljiteljni i podupirući te pravi, dopisni i počasni. Krajem 19. stoljeća Zbor je imao više od 1500 članova. Zborom je upravljao Upravni odbor koji su činili predsjednik, potpredsjednik, tajnik i blagajnik.
U Zboru su djelovali brojni istaknuti učitelji, učiteljice i pedagoški pisci. U razdoblju do 1918. godine predsjednici su bili: Ivan Filipović, Skender Fabković, Mijat Stojanović, Ljudevit Modec, Josip Stipetić, Tomislav Ivkanec, Antun Cuvaj, Stjepan Basariček, Ivan Martinović, Milan Pejnović i Adolf Vuković.
Sa svrhom širenja strukovne i opće naobrazbe među hrvatskim pučkim učiteljstvom, stručnog usavršavanja i promicanja interesa hrvatske pučke škole pokrenute su mnogobrojne i raznovrsne aktivnosti kao što su: predavanja, savjetovanja, tečajevi, izdavanje stručne literature na hrvatskom jeziku, stručnih listova, udžbenika, dječje i omladinske literature te osnivanje novih učiteljskih udruga i javnih ustanova. Dugo je Zbor bio jedini nakladnik stručne pedagoške literature, prijevoda stranih djela i djela domaćih autora. Godine 1871. prevedena je Didaktika J. A. Komenskog, pokrenuta je edicija Knjižnica za učitelje, a od 1895. do 1916. godine izdano je 16 svezaka Pedagogijske enciklopedije. Godine 1873. Zbor je preuzeo izdavanje časopisa Napredak (izlazi od 1859.), najstarijeg i najistaknutijeg pedagoškog časopisa koji izlazi i danas (od 1945. do 1991. nazivao se Pedagoški rad). Zbor je pokrenuo 1873. godine list za djecu Smilje, a 1878. osnovana je Knjižnica za mladež u kojoj su sustavno objavljivana djela za djecu i mladež, većinom domaćih autora. Također je izdavao listove Domaće ognjište (1901. – 1914.) i Hrvatski učiteljski dom (1908. – 1921.) te započeo izdavanje Školskih novina u poslijeratnom razdoblju. Članovi Zbora autori su početnica i udžbenika za osnovnu školu (npr. čitanke za pučke škole prema Zakonu iz 1874., tiskane u izdanju Zemaljske vlade), metodičkih djela i priručnika. U razdoblju od 1871. do 1945. godine Zbor je izdao 412 publikacija (pedagoških knjiga i časopisa), a do danas više od 700 naslova.
Posebna zasluga Zbora bila je organiziranje učitelja za osnivanje novih udruga i javnih ustanova. Zbor je potaknuo organiziranje tri opće hrvatske učiteljske skupštine (1871. u Zagrebu, 1874. u Petrinji, 1878. u Osijeku), sudjelovao u izgradnji Hrvatskog učiteljskog doma (1889.), Učiteljskog konvikta (1899.), otvorio Učiteljsku knjižnicu i čitaonicu (1890.) te Hrvatski školski muzej (1901.).
Hrvatski pedagoško-književni zbor preimenovan je 1946. godine u Pedagoško-književni zbor i pod tim je nazivom djelovao do 1991. godine, kada mu se ponovno vraća prvotno ime. Od 1949. do 1991. godine Zbor je član Pedagoškog društva FNRJ, kasnije Saveza pedagoških društava Jugoslavije. U okviru Zbora djelovale su razne stručne grupe i odsjeci. Stalni odsjeci postali su: Odsjek za opću pedagogiju, Odsjek za povijest pedagogije, Odsjek za dječju i omladinsku literaturu, a 60-ih godina osnovane su nove sekcije – Sekcija pedagoga i Sekcija za pedagošku psihologiju. Od 1976. godine Zbor kontinuirano organizira Školu pedagoga, stručno-znanstveni skup za usavršavanje pedagoških djelatnika, od 1998. Školu učitelja, a od 2010. godine jesensku i Proljetnu školu HPKZ-a. U organizacijskoj strukturi od 1949. godine započelo je osnivanje podružnica (prvotno nazvanih povjereništva). Do 1970. godine osnovano je 17 podružnica koje su u razdoblju od 1978. do 1991. godine djelovale kao pedagoška društva udružena u Pedagoško-književni zbor, savez pedagoških društava SR Hrvatske. Od 1991. godine pedagoška su društva pretvorena u ogranke Hrvatskog pedagoško-književnog zbora koji djeluju pri županijama – u Bjelovaru, Slavonskom Brodu, Križevcima, Vukovaru, Dubrovniku, Splitu, Petrinji, Šibeniku i Zagrebu.
Godine 1964. Pedagoško-književni zbor utemeljio je Nagradu Ivan Filipović, najviše priznanje za značajna ostvarenja u odgoju i obrazovanju. Od 1967. godine postaje državno priznanje, koje danas dodjeljuje Ministarstvo znanosti i obrazovanja za područje odgoja i obrazovanja, znanstveni i stručni rad. Dodjeljuju se godišnje nagrade i nagrade za životno djelo.
Danas Hrvatski pedagoško-književni zbor ima oko 2000 članova s područja cijele Republike Hrvatske, a njegova se djelatnost ostvaruje kroz četiri područja: društvena djelatnost, znanstveno-istraživački rad, stručno-znanstvene akcije i skupovi te nakladnička djelatnost.
U svrhu analize, unaprjeđenja i aktualizacije raznovrsnih tema iz pedagoške teorije i prosvjetne prakse HPKZ organizira stručne i znanstvene skupove, sastanke i rasprave. Po značaju i brojnosti najvažniji stručno-znanstveni skupovi su kongresi pedagoga (od 1996. sabori). Prvi je 1980. godine održan u Varaždinu, a posljednji, četvrti, 2003. godine u Puli. Kontinuirano se organizira Škola pedagoga, a 2009. godine organizirana je i 1. škola predškolskog odgoja i primarnog obrazovanja kojoj je nazočilo 250 odgojitelja, učitelja, stručnih suradnika i članova lokalne uprave za školstvo.
HPKZ u kontinuitetu izdaje časopis za pedagogijsku teoriju i praksu Napredak, a Zborovi ogranci izdaju časopise Bjelovarski učitelj, Školski vjesnik (u Splitu) i Vukovarsko–srijemski učitelj. Predsjednici HPKZ-a od 1920. do 2021. godine: dr. sc. Sigismund Čajkovac, Josip Kirin, Stjepan Ratković, Josip Rukavina, Josip Demarin, Ljudevit Krajačić, dr. sc. Stjepan Pataki, Milan Grubić, Klonimir Škalko, dr. sc. Zlatko Pregrad, dr. sc. Marijan Koletić, Dragutin Pazman, dr. sc. Mihajlo Ogrizović, dr. sc. Vladimir Poljak, Ante Blaženčić, dr. sc. Pero Šimleša, dr. sc. Milivoj Gabelica, dr. sc. Valentin Puževski, dr. sc. Josip Pivac, dr. sc. Krešimir Bezić, dr. sc. Vladimir Pletenac, dr. sc. Adam Grubor, dr. sc. Josip Malić, dr. sc. Hrvoje Vrgoč, dr. sc. Nevio Šetić.
Izvori i literatura (izbor):
Arhivska zbirka HŠM-a
HŠM A 597 Hrvatski pedagoško-književni zbor
Sto godina Hrvatskog pedagoško-književnog zbora i učiteljstva u Hrvatskoj 1871-1971. Zagreb: Pedagoško-književni zbor, 1971.
Vrgoč, H.: Naših sto trideset pet godina. Zagreb: Hrvatski pedagoško-književni zbor, 2007.