Zbirka radova učenika i nastavnika danas broji preko 10 000 raznovrsnih muzejskih predmeta. Čini ju, među ostalim, i iznimno velik korpus likovnih radova, za koji je „zaslužna“ ponajviše izložbena djelatnost Muzeja. Ta vrsta građe prikupljena je prvenstveno zbog dobro osmišljenih i tematski zanimljivih izložaba kojima se učenika stavilo u prvi plan te ga se postavilo u ulogu stvaratelja, u ulogu umjetnika.
Slijedi deset izdvojenih izložaba i zanimljivosti o njima.
Izložbe na temu školstva za vrijeme Drugog svjetskog rata
Utjecaj politike na odabir muzejskih predmeta uočljiv je na mnogim mjestima u Dokumentaciji o izložbama. Posebno je zanimljiv detalj koji se čuva u dokumentaciji o izložbi „Školstvo za vrijeme NOB-e“ održanoj u rujnu 1954. pronađen na dopisu naslovljenom „Pro domo!“ koji na svom početku kaže:
„ 1.IX posjetio je izložbu Školstvo za NOB drug Sučević, direktor muzeja Srba. Stavio je slijedeće primjedbe:
1. Na šatoru iz El Shatta treba odmah skinuti hrvatsku zastavu s petokrakom. Odgovoreno je drugu Sučeviću da je tako, sa zastavom, šator primljen iz Muzeja Narodne revolucije, ali je ipak skinuta zastava. “ Na tom dopisu spajalicom je pospremljena i sporna zastavica.
Izložbama Školstvo za vrijeme NOB-a (1949.), Školstvo za NOB (1954.) i Nastavna sredstva i nastavni planovi i programi za NOB (1955.) Muzej je za Zbirku radova prikupio oko 40 muzejskih predmeta pretežno dječjih likovnih radova.
Saobraćajni odgoj u osnovnoj školi (1967.)
Izložbom „Saobraćajni odgoj u osnovnoj školi“ prikazan je razvoj saobraćajnog odgoja u predškolskim i školskim ustanovama na nivou tadašnje SR Hrvatske, njegovo tadašnje stanje kao i perspektive za daljnji razvoj. Izložba je prvenstveno bila namijenjena nastavnicima i unapređenju nastavno-obrazovnog procesa, ali i svima koji su se bavili tom tematikom. Na izložbi je, uz djelatnike Muzeja, radio i akademski slikar Boris Dogan, a prikazani su radovi učenika koje su ustupile brojne škole. Posebno su se istaknule makete, pismeni sastavci s tematikom o saobraćaju i likovni radovi. Dio tih radova, više od 100 muzejskih predmeta, i danas se čuva u Zbirci radova učenika i nastavnika.
Promatranje cvijeća u likovnom odgoju (1968.)
Ljeti 1968., u razdoblju od 3. lipnja do 15. kolovoza, mogla se razgledati izložba naziva „Promatranje cvijeća u likovnom odgoju“. Jedna je to od mnogih izložaba koja je nastala kao rezultat organiziranog likovnog natječaja. Takva praksa pokazala se iznimno uspješnom te je omogućavala da Muzej sam postavi određene teme koje su njegovo područje interesa, prikupi određenu količinu građe, izloži je i najbolje od prikupljenoga pospremi u vlastite zbirke. Natječaj koji je bio raspisan za ovu izložbu imao je velik odaziv nastavnika i škola. Sudjelovanje je ostvarilo 88 škola, a pristiglo je oko 3000 radova, čak 36 škola sa 72 rada predstavilo se i na izložbi. Osim likovnih radova na temu cvijeća, izloženi su i prvi pokušaji naših učenika u ikebani. U Zbirci danas čuvamo oko 100 likovnih uradaka učenika koji su bili dio ovog programa.
U uvodnoj riječi kataloga koji je popratio izložbu akademski slikar i tadašnji prosvjetni savjetnik Slobodan Ćujić zapisao je: „Onaj koji je očekivao da će na ovoj izložbi naći slike cvijeća u klasičnom smislu tj. naslikano cvijeće u vazi, samo naslikano dječjom rukom – prevario se ma da ima i toga. Dijete najčešće zanima sam cvijet – ubran ili otkinut jedan cvijet na svojoj stabljici jer ga dijete prvenstveno tako i doživljava.“
Tapiserija u osnovnoj školi (1969.)
Na proljeće 1969. godine otvorena je ponešto drugačija izložba naziva „Tapiserija u osnovnoj školi“. Izložbu je priredila Osnovna škola „Moša Pijade“ u Uzdinu (Vojvodina), posebna po činjenici da je to bila škola rumunjske narodnosti, a samo mjesto Uzdin poznato je po svojoj bogatoj kulturnoj i umjetničkoj tradiciji. Tapiserija kao element rumunjskog folklora, kao tehnika dekorativnog rada kojim se njegovao duh pučke tradicije jedna je od aktivnosti kojima su se učenici te škole bavili i u svoje slobodno vrijeme. U Zbirci danas pronalazimo 5 radova koji su bili izloženi te davne 1969. godine.
Seljačka buna u likovnim radovima učenika osnovnih škola SRH (1973.)
Godine 1973. Školski muzej priključio se obilježavanju 400. godišnjice Seljačke bune otvaranjem izložbe naziva „Seljačka buna u likovnim radovima učenika osnovnih škola SRH“. Na izložbi je prikazano 120 radova djece i učenika koji su izabrani između čak 3500 radova koji su pristigli iz cijele Hrvatske. Prikupljanju radova još jednom je pripomogao dobro osmišljen, ciljani, likovni natječaj. Muzej danas čuva preko 100 muzejskih predmeta pristiglih s te izložbe.
Dječje ilustracije priča Ivane Brlić-Mažuranić (1974.)
Od 16. travnja do 30 kolovoza 1974. godine održavala se izložba „Dječje ilustracije priča Ivane Brlić-Mažuranić“ u povodu 100. godišnjice rođenja naše poznate književnice. Na izložbi je izloženo 108 radova učenika iz 80 osnovnih škola s područja Zagreba i bliže okolice izabranih od čak 3133 rada pristigla na natječaj u organizaciji Muzeja.
Zagreb u slobodi (1975.)
Još jedna izložba koja je rezultat likovnog natječaja otvorena je 6. svibnja, a mogla se razgledati do 30. lipnja godine 1975. Na izložbi su izloženi najbolji od preko 1000 pristiglih radova iz 31 škole s užeg zagrebačkog područja. Izložena su 132 likovna rada, a 118 ih je sačuvano u Zbirci.
Četiri godišnja doba (1979.)
Na prijelazu između godina 1979. i 1980. Muzej otvara izložbu naziva „Četiri godišnja doba“. Izložba je ostala upamćena po čak 147 radova učenika trajno sačuvanih u Zbirci radova, ali i po važnoj suradnji Industrije čokolade, bombona i keksa „Josip Kraš“, Centra za vizualnu kulturu mladih i Hrvatskog školskog muzeja. Povodom Međunarodne godine djeteta organiziran je natječaj prikupljanja likovnih radova na temu godišnjih doba. Pristigla su 7854 rada, najbolji su izabrani i izloženi na izložbi, a 13 radova reproducirano je u novogodišnjoj čestitci i kalendaru pokrovitelja Tvornice „Kraš“.
Izložbe radova TV-gledatelja “Kviskoteka u HŠM”(1990.) i Kviskoteka u HŠM-u. (1991.)
U Hrvatskom školskom muzeju čuva se 51 likovni rad na temu popularne televizijske emisije „Kviskoteka“ i maskote zvane „Kvisko“. Razlog tomu jesu dvije izložbe na tu temu tijekom 1990. i 1991. godine.
Za Muzej godina 1990. je važna i po tome što je za svoje potrebe dobio velik i reprezentativan izložbeni prostor unutar zgrade Hrvatskog učiteljskog doma. Prva izložba otvorena u tom prostoru upravo je bila „Kviskoteka u HŠM-u“. U suradnji s Televizijom Zagreb organiziran je natječaj za gledatelje na zadanu temu. Pristiglo je nekoliko tisuća radova, na izložbi je prikazano njih 500, a čak 20 radova je nagrađeno. Sljedeće godine Školski muzej je ponovio natječaj koji je također rezultirao zanimljivom izložbom.
Likovni radovi djece i odraslih s teškoćama u razvoju grada Zagreba i šireg gradskog područja (1993.)
Jedna u nizu izložaba kojima se predstavlja rad ustanova koje brinu o korisnicima s usporenim kognitivnim razvojem održana je tijekom svibnja godine 1993. U Zbirci su danas sačuvana 93 rada s te izložbe. Izložba je organizirana u suradnji s Društvom defektologa grada Zagreba. Na izložbi je sudjelovalo čak 20 ustanova, primjerice Centar SUVAG, Centar za odgoj i obrazovanje Zagorska, Centar „Slava Raškaj“, Centar „Vinko Bek“, Centar za autizam i drugi.
Zaključimo… Likovni radovi čiji su autori učenici i nastavnici, radovi koji su postali muzejski predmeti, najvećim su dijelom prikupljani zajedničkim stvaranjem javnosti, učenika, učitelja, škola i djelatnika Muzeja. Muzej navedenu građu prikuplja sistematično i planski već 120 godina motivirajući svoje posjetitelje, korisnike i cjelokupnu javnost da pomogne sačuvati svakodnevicu, trenutak u kojem se živi i stvara, za buduće naraštaje. Rezultat takvog pristupa jest upravo činjenica da je navedena zbirka jedna od najbrojnijih zbirki Hrvatskoga školskog muzeja, a likovni radovi škola, stvaralaštvo naših učenika, učitelja i učiteljica, čine njezin najvažniji i najbrojniji dio.