O jednoj učiteljskoj udruzi
Hrvatski pedagoško-književni zbor (HPKZ) jedna je od najstarijih i najznačajnijih udruga učitelja u Hrvatskoj. Zbor je osnovan 30. rujna godine 1871., a djeluje i danas u zgradi Hrvatskoga učiteljskog doma u kojoj se nalazi i Hrvatski školski muzej. Osnivači Zbora bili su značajni hrvatski učitelji i pedagozi s kraja 19. stoljeća, poput pedagoga i književnika Ivana Filipovića, prvoga predsjednika Zbora, potom utemeljitelja sustavne pedagogijske znanosti u Hrvatskoj Stjepana Basaričeka, Marije i Skendera Fabkovića, Ljudevita Modeca i ostalih. Cilj Zbora od samih početaka bio je unapređenje pedagoške struke u Hrvatskoj, izdavanje stručne literature i stručno usavršavanje učitelja.
Osnivači Zbora veliku važnost imaju i za Hrvatski školski muzej jer se na njihovu inicijativu i po uzoru na već tada postojeće bliže i dalje europske školske muzeje stvaraju prilike i mogućnost osnivanja Hrvatskoga školskog muzeja godine 1901. Sjećanje na osnivače Hrvatskoga pedagogijsko-književnog zbora zauvijek će ostati sačuvano na fotografiji koja se čuva u Hrvatskome školskom muzeju u Zbirci izvornih fotografija i dio je stalnoga postava Muzeja.
Slijeva sjede: Ivan Filipović, Marija Fabković, Mijat Stojanović, Skender Fabković, stoje: Tomislav Ivkanec, Janko Tomić, Josip Glasner, Franjo Stepanek, Sebald Cihlar, Ljudevit Modec, Vjenceslav Mařik, Stjepan Basariček, Bartol Francelj, Ante Truhelka
O prikupljanju muzejske građe
Zbor se od prve godine svoga osnutka usmjerio na prikupljanje knjiga za knjižnicu te na prikupljanje građe za zbirke budućega školskog muzeja. Građa koju je Zbor posjedovao izložena je u godini osnutka, u tadašnjoj realci na Griču. Izložbu je priredio Ljudevit Modec, jedan od osnivača Učiteljske zadruge (1865. godine) i Hrvatskoga pedagoško-književnog zbora (1871. godine). Na izložbi je organizirana lutrija koja je, kao i poziv javnosti, točnije učiteljima na darovanje građe pomogla nastojanjima Zbora da u dogledno vrijeme osnuje školski muzej.
Povodom otvorenja nove zgrade Učiteljske škole u Zagrebu, godine 1892., u prostoru Obrtne škole priređena je izložba nastavnih sredstava. Uz domaće izlagače i Zbor, na izložbi su sudjelovali i proizvođači nastavnih sredstava i školske opreme iz različitih europskih zemalja. Jedan dio predmeta stranih izlagača nakon izložbe pripao je Zboru i ta građa poslužila je kao temelj za budući školski muzej te postala sastavni dio muzejskih zbirki.
Znatnu pomoć u prikupljanju građe pružile su i mnoge škole, kao i učitelji, ali najveća pomoć Zboru bila je stalna godišnja novčana pripomoć Zemaljske vlade, Odjela za bogoštovlje i nastavu, od 1. siječnja 1901., za uzdržavanje Muzeja. Zemaljska vlada je Zboru poklonila i više stotina različitih predmeta koji su bili izloženi na Svjetskoj izložbi u Parizu godine 1900.
Hrvatski školski muzej otvoren je 19. kolovoza 1901. godine, u povodu proslave 30. godišnjice postojanja Zbora.
O prvom stalnom postavu
Građa prvoga stalnog postava Hrvatskoga školskog muzeja bila je dio prvih muzejskih zbirki: Zbirke nastavnih sredstava i školske opreme, Pedagoške knjižnice te Arhiva. Na dan otvorenja Muzej je u Zbirci nastavnih sredstava i školske opreme imao 4935 muzejskih predmeta, u Pedagoškoj knjižnici 2741 djelo, a u Arhivskoj zbirci 290 komada.
Muzej je otvoren u pet prostorija i dva hodnika na prvom katu jednoga krila zgrade Hrvatskoga učiteljskog doma. Prvi stalni postav Hrvatskoga školskog muzeja najvećim dijelom prikazivao je pučko školstvo, koje je tada i bilo najbrojnije u Hrvatskoj. Dio postava predstavljao je i predškolsko obrazovanje, strukovno školstvo, učiteljske škole te specijalizirane škole, zavode za slijepu, gluhonijemu i drugu djecu.
Na početku prvoga stalnog postava Muzeja, u prvom je hodniku bila izložena kartografija te nastavna sredstva koja su se koristila na nastavi zemljopisa, a u drugom hodniku nastavna sredstva za nastavu matematike te za nastavu iz jezika.
U drugoj prostoriji izložena je građa vezana za zornu obuku iz prirodopisa, fizike i kemije, tehnologije, školske higijene, gospodarstva i kućanstva.
Školske klupe, školska oprema, nacrti i planovi školskih zgrada, statistički podaci, školski propisi te fotografije školskih zgrada i prigodne slike iz života škole bile su sastavni dio treće cjeline stalnoga postava.
Knjižnica te Arhivska zbirka smještene su u četvrtoj prostoriji. U toj cjelini izložene su i brojne zanimljivosti poput starih školskih pečata, učeničkih odlikovanja, pohvalnica, spomen-medalja, rukopisa, odjeća krajiškoga učitelja i sl.
Jedan od najvrjednijih i najljepših dijelova, kako današnjega, tako i prvoga stalnog postava Muzeja bila je Pariška soba. Peta prostorija postava bila je ispunjena umjetničkim pokućstvom koje su izradili učenici Kraljevske zemaljske obrtne škole u Zagrebu po nacrtima arhitekta Hermana Bolléa. Pariškom sobom predstavljeno je školstvo Hrvatske i Slavonije na Svjetskoj izložbi u Parizu godine 1900. Od te godine Pariška soba najdragocjenija je donacija Hrvatskoga školskog muzeja. Kraljevska zemaljska vlada dobila je za predstavljanje hrvatskoga školstva najviše odlikovanje izložbe Grand Prix, a po završetku izložbe Vlada u Zagrebu poklonila je dio izložaka i namještaj za budući Hrvatski školski muzej. Muzej nije imao stalno zaposlenoga kustosa te je za javnost, iz toga razloga, bio otvoren samo četvrtkom i nedjeljom od 10 do 12 sati, a ulaz je bio besplatan za sve posjetitelje.
