Kada se prije godinu dana javila inicijativa da se ime Milke Planinc uvrsti u Fond imena za imenovanje javnih površina u Zagrebu, putem FB Hrvatskoga školskog muzeja predložili smo jednu drugu Milku – učiteljicu Milku Pogačić, a to je prenio jedan dnevni list.
https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/hrvatski-skolski-muzej-predlaze-da-se-zagrebacka-ulica-nazove-po-poznatoj-uciteljici-milki-pogacic-15313300
Ova je rođena Zagrepčanka cijeli svoj radni vijek radila u zagrebačkim školama, a kao predsjednica Udruge učiteljica zaslužna je za osnivanje niza institucija za skrb o djeci te izgradnju Dječjeg doma 1912. na novoosnovanoj cesti između Radničkoga dola i Pantovčaka (danas: Psihijatrijska bolnica za djecu i mlade, Kukuljevićeva 11). Bila bi to treća zagrebačka ulica nazvana po nekoj učiteljici, nakon Marije Jambrišak i Jagode Truhelke. Za potonju je vjerojatno podjednaku važnost imao i njezin književni rad. A kad smo već kod književnosti, treba spomenuti da dvije zagrebačke ulice nose imena fikcijskih učiteljica, odnosno književnih likova Đurđice Agićeve (po istoimenom romanu Ksavera Šandora Gjalskog) i Šenoine Branke.
U Zagrebu ima oko 5500 ulica i ostalih imenovanih javnih površina. Zanimalo nas je koliko je zagrebačkih ulica nazvano po imenima učiteljica i učitelja te u kojim se dijelovima grada nalaze. Prvi učitelj po kojem je nazvana neka zagrebačka ulica je Ivan Filipović, predstavnik i predvodnik generacija učitelja koji su od 60-ih godina 19. stoljeća angažirano i predano radili na afirmaciji učiteljske zajednice na stručnom, prosvjetnom i kulturnom polju. Godine 1909. njegovim je imenom nazvana ulica ispred osnovne škole na Lašćini, a 1933. i sama škola.
Najviše imena ulica nazvanih po učiteljicama i učiteljima je u Vrapču, između Aleje grada Bolonje i Bolničke ceste, gdje se nalaze ulice Sigismunda Čajkovca, Tomislava Ivkanca, Marije Jambrišak, Ljudevita Modeca, Davorina Trstenjaka i Jagode Truhelke.
Istočno od Trga kralja Petra Krešimira IV. su ulice dvojice učitelja – Skendera Fabkovića i Stjepana Širole. Na Trešnjevci je ulica poznatoga samoborskog učitelja i etnografa Milana Langa, u Dubravi učitelja i poznatog dječjeg pisca Mate Lovraka, a u Ivanjoj Reci učitelja Josipa Kirina.
Učiteljskoj su zajednici toga vremena pripadali i brojni kulturni radnici, ponajprije književnici, kao što su. Dragojla Jarnević, Janko Leskovar, Dinko Šimunović i Vjenceslav Novak. Potonji je poznat i po svojim priručnicima i raspravama o metodici glazbenoga odgoja, pisanim, među ostalim, i na osnovu iskustva profesora glazbe u zagrebačkoj Muškoj učiteljskoj školi. Njihovim su imenima također nazvane zagrebačke ulice.
Brojna su imena učiteljica i učitelja koja bi vrijedilo otrgnuti od zaborava. Mnogi su od njih svojim radom ostavili traga u zagrebačkoj i hrvatskoj prosvjetnoj i kulturnoj povijesti. Treba se samo sjetiti istaknutih učiteljica zagrebačkog Ženskog liceja na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće, među kojima su i prve studentice na zagrebačkom Sveučilištu i prve doktorice znanosti u Hrvatskoj. U Liceju, ali i u drugim zagrebačkim školama, radila je učiteljica gimnastike Ivana Hirschmann, koja se nakon završene učiteljske škole i položenog ispita za učiteljicu u višim djevojačkim školama, osposobila i kao tjelovježbena učiteljica, kao jedina polaznica Tečaja za učitelje gimnastike u Zagrebu 1894. godine.
Kao svojevrsnu satisfakciju za nastojanja da, unatoč nerazumijevanju mještana u zagrebačkom prigradskom naselju Trnje početkom 20. stoljeća, stvori uzornu školu koja slijedi europske pedagoške trendove, mogao bi svoju ulicu dobiti i učitelj Ivan Tomašić. Više informacija o učiteljima i učiteljicama po kojima su nazvane zagrebačke ulice dostupno je na sljedećoj poveznici:
https://eskolski.hsmuzej.hr/virtualne-izlozbe/#ucitelji-u-zagrebackim-ulicama