U ovom ću tekstu predstaviti Fototeku Hrvatskog školskog muzeja, fond sekundarne muzejske dokumentacije. Riječ je o jednom od najranije stvorenih fondova sekundarne dokumentacije Hrvatskog školskog muzeja koji je osnovan 2013. godine, a u cijelosti je ustrojen 2021. godine kada je u dokumentaciji obrađeno 700 crno-bijelih fotografija koje su digitalizirane i obrađene u modulu za obradu sekundarne dokumentacije S++. Fotografije su nastale u periodu od 1968. do 2005. godine, a pronađene su prilikom pregleda dokumentacije o izložbama i događanjima u Hrvatskom školskom muzeju.
U Fototeci Hrvatskog školskog muzeja pohranjene su fotografije koje se primarno odnose na Hrvatski školski muzej, izložbe koje je organizirao te pedagoška i posebna događanja muzeja. U fondu je pohranjeno oko 40 tisuća fotografija. Sadržajno gledajući radi se o hibridnom fondu jer sadrži analogne i digitalne fotografije koje su svjedok rada, razvitka muzeja i njegovih aktivnosti koje su održane tijekom niza desetljeća. Od prve pohranjene fotografije u dokumentaciji o izložbama prošlo je 56 godina.
Prvi zapis u Fototeci Hrvatskog školskog muzeja odnosi se na crno-bijele fotografije s otvorenja izložbe Život i djelo Jana Amosa Komenskog održane u Hrvatskom školskom muzeju 7. listopada 1968. godine. U dokumentaciji o izložbama pronađeno je deset fotografija s otvorenja izložbe, a autorica prvih fotografija pohranjenih u Fototeci Hrvatskog školskog muzeja bila je Ljerka Krtelj. Najstarije pohranjene fotografije su crno-bijele, a od 90-ih godina 20. stoljeća sve fotografije su u boji.
Prvo događanje zabilježeno fotografijama u boji bilo je s otvorenja izložbe Portugalska kartografija: slike svijeta 15.–17. stoljeća u Hrvatskom školskom muzeju 11. prosinca 1990. Velika novost za Hrvatski školski muzej dogodila se 2000. godine. Obilježavajući Svjetski dan učitelja, muzej je 5. listopada 2000. godine otvorio svoj stalni postav što je posljedično dovelo do toga da je Muzej postao vidljiviji javnosti te mu je značajno porastao broj posjetitelja. Otvorenje novog stalnog postava pozitivno se odrazilo se na sve fondove sekundarne dokumentacije, pa tako i na Fototeku. Naime, porastom posjetitelja i zastupljenosti u medijima značajno je porastao broj događanja koje je Hrvatski školski muzej organizirao ili u njima sudjelovalo, a samim time i količina dokumentacije i fotografija što je posljedično dovelo do obogaćenja svih fundusa sekundarne dokumentacije. Brojevi daju zorni prikaz, od 1990. do 2000. godine u Fototeci je zabilježeno 21 događanje, a od 2001. do 2010. godine čak 105 događanja. Porast događanja doveo je do veće sadržajne raznolikosti u Fototeci pa je 2002. godine fotografijama zabilježena i prva promocija. Uz izložbu “Izgradnja srednjoškolskih zgrada u Zagrebu” održana je promocija karte.
Posljednje događanje evidentirano fotografijama u zgradi Hrvatskog učiteljskog doma bilo je početkom ožujka 2020. godine kada je otvorena izložba školskih listova grada Zagreba – Lidrano 2020.
Protekom godina rasla je kvaliteta fotografija koja je ovisila o opremi koja se koristila, razvitku tehnologije, ali i stilu te nadarenosti muzejskog tehničara Hrvatskog školskog muzeja Fredyja Fijačka koji je autor preko 90 posto fotografija pohranjenih u fototečnom fondu Hrvatskog školskog muzeja.
Sadržaj na fotografijama mijenjao se tijekom godina. Prve pohranjene fotografije bile su primarno vezane uz otvorenje izložbi, dok zadnjih par godina količinski gledano primarno dominiraju fotografije s popularnih radionica Hrvatskog školskog muzeja: Pišemo krasopisom, Stara matematika, Geometrijska zabavica, Vezenje križićima, Svijet enciklopedije u malom, Quilling, Hlapićeva čizmica, Kako se nekada jačalo, Ilustriram slikovnicu…
Svaki fond sekundarne dokumentacije imao određenu razinu važnosti, a za Fototeku se može reći da je jedan od najvažnijih fondova sekundarne dokumentacije.
Kroz praksu se pokazalo da pohranjene fotografije pomažu prilikom rada i istraživanja stručnih djelatnika muzeja, ali i korisnika u determinaciji osoba koje su bile na događanjima koje je muzej organizirao ili u kojima je sudjelovao, mogućnosti rekonstrukcije postavljenih izložbi, restauracije oštećenih predmeta, kreiranju medijskih sadržaja i pedagoških aktivnosti, promjena koje se događaju s muzejom i predmetima protekom vremena. Fototeka zajedno s ostalim fondovima sekundarne dokumentacije daje kompletnu sliku nekog događanja, dokumentira trenutak, bilo da je riječ o otvorenju izložbi, pedagoškim aktivnostima, promocijama, obljetnicama i humanitarnim akcijama. Hrvatski školski muzej ponosan je na svoj fototečni fond u kojem je pohranjeno oko 40 tisuća fotografija koje su svjedok nečega što je bilo, kako je bilo i što se više nikada neće ponoviti na jednak način, a samo po sebi s vremenom postaje važni dio kulturne baštine.