Privukao vas je naslov? Ne znate o čemu se govori u tekstu? Odlično, privukao sam vašu pažnju koristeći svoj prvi clickbait.
Hrvatski školski muzej, kao i brojne kulturne institucije u Hrvatskoj i svijetu, veliku pažnju posvećuje očuvanju muzejske građe i dokumentacije koja predstavlja važan dio svjetske kulturne baštine. Prije nego objasnim kako se muzejskim predmetima vraća stari sjaj, objasnit ću postupke koji im prethode.
Predmeti dolaze u naš muzej na različite načine – darovanjem, kupnjom ili posudbom. Najviše građe dolazi u vidu darova. Građani nam daruju građu svakodnevno, a u 2019. godini poklonjeno je preko 4000 predmeta u sklopu akcije „Slatko sjećanje na djetinjstvo“.
Nakon što voditeljice zbirki prime darovane ili otkupljene predmete, vrši se njihova inventarizacija i pohrana. Muzejska građa pohranjuje se u depoe i prostorije koje su namijenjene za tu svrhu. Riječ je o prostorijama koje imaju posebne mikroklimatske uvjete, odgovarajuću temperaturu, vlagu i osvjetljenje sukladno vrsti predmeta koja se tamo pohranjuje.
Različite vrste materijala od kojih su sastavljeni i izrađeni muzejski predmeti zahtijevaju posebne uvjete čuvanja. Usprkos osiguravanju svih uvjeta za čuvanje građe, predmeti se oštećuju i propadaju. Brojni su razlozi tome – starost predmeta, stanje u kojem je predmet došao u muzej (ne dolaze svi predmeti u izvrsnom stanju), vrsta materijala, način na koji je predmet obrađen (primjerice, loša obrada prepariranog predmeta iz biljnog ili životinjskog svijeta), pa čak i samo korištenje predmeta dovodi do njegovog oštećenja (često korištenje tiskane građe u svrhu istraživanja, njezino prelistavanje, skeniranje i kopiranje).
Svake godine voditeljice zbirki Hrvatskoga školskog muzeja predlažu ravnateljici muzejske predmete nad kojima je potrebno provesti konzervatorsko-restauratorski postupak s ciljem usporavanja i zaustavljanja propadanja predmeta ili zbog potrebe vraćanja njegovog oblika i funkcije.
Do oštećenja predmeta mogu dovesti i neki nepredviđeni događaji kao što je potres do kojeg je došlo 22. ožujka 2020. u Zagrebu. Osim oštećenja zgrade potres je prouzročio i fizičku štetu nad muzejskim predmetima koji su pohranjeni u depoima i stalnom postavu Hrvatskoga školskog muzeja.
Naš muzej ne posjeduje vlastiti Konzervatorsko-restauratorski odjel, stoga predmete šaljemo ustanovama koje su ovlaštene za provedbu specifičnih postupaka restauriranja. Stručnjaci dokumentiraju stanje predmeta na početku, za vrijeme i nakon provedbe restauracije. Osim dokumentacije i fotografija prilikom povratka predmeta s restauracije voditelji zbirki dobivaju i upute o tome kako voditi brigu o predmetu. Sva popratna dokumentacija pohranjuje se u sekundarnu dokumentaciju Hrvatskoga školskog muzeja. Na taj način voditelji zbirki relativno brzo mogu pregledati koji su predmeti iz njihovih zbirki prošli restauraciju, informacije o tome koliko je predmeta obnovljeno te kada i tko ih je proveo.
