Krajem srpnja ove godine pojavio se članak koji objavljuje vijest da se u „hrvatskoj čitanci izdanoj u Kraljevini Jugoslaviji“ iz 1937. godine nalazi pjesmica naslovljena Za dom spreman (vidi: https://narod.hr/vjera-i-kultura/za-dom-spreman-pjesma-iz-hrvatske-citanke-izdane-u-kraljevini-jugoslaviji-1937#google_vignette, što je prenijeto iz objave s društvenih mreža. Nastavak je to stalno prisutnih prijepora oko pozdrava Za dom – spremni!, posebno aktualiziranih nakon velikog koncerta M. P. Thompsona u Zagrebu početkom srpnja ove godine na kojem je izvedena i Bojna Čavoglave koja spomenutim pozdravom započinje.
Uslijedio je upit čuvamo li tu čitanku. Provjerivši evidencije Zbirke udžbenika i priručnika utvrđujem da čuvamo ćirilično izdanje te prve čitanke. Latinično izdanje, prema dostupnim informacijama, čuva samo Gradska knjižnica Vinkovci. Ni u jednom izdanju pjesmice Za dom spreman nema. No, kako istraživanje polazi od pretpostavke, ali ima završiti utvrđivanjem činjenica isto je provjereno uvidom u vinkovačku čitanku (Čajkovac, Sigismund. Prva čitanka za državne narodne osnovne škole u Kraljevini Jugoslaviji. Naklada školskih knjiga i tiskanica Savske Banovine, Zagreb, s.a.; Gradska Knjižnica Vinkovci, inv. br. 125826 ).
Isto su utvrdili i neki drugi istraživači i prenijeli portali. (vidi https://narod.hr/vjera-i-kultura/povjesnicar-mance-za-dom-spreman-nije-u-citanci-iz-1937#google_vignette i Provjerili smo, „Za dom spreman“ ne postoji u čitanci iz 1937. godine – Društvene mreže – Lupa). Za istaknuti je da Gradska knjižnica Vinkovci prema trenutnim spoznajama jedina čuva latinično izdanje, a Hrvatski školski muzej ćirilično izdanje udžbenika (vidi Građu za retrospektivnu bibliografiju knjiga 1835-1940. pod brojem 6228 s naznakom da je popisana u zbirci PKZ-a – istraživačima povijesti školstva i pedagogije znano je da je građa koju je sakupljao Hrvatski pedagoško-književni zbor postala fundusom Hrvatskoga školskog muzeja; inv. br. HŠM 54228).
Više je moguće o pročitati na sljedećim linkovima: Pjesma “Za dom spreman” nije bila u čitanci izdanoj 1937. godine u Kraljevini Jugoslaviji – Faktograf.hr
Ipak, niti tvrdnja da je čitanka izašla 1937. godine ne odgovara istini, odnosno ne mora biti istinita. Na naslovnicama obiju knjiga godina izdanja nije navedena, ali je otisnut žig i broj odobrenja za uporabu u školama s kraja srpnja 1937. godine, dakle tada je odobrena za uporabu u školama, ali ne znači nužno i izašla iz tiska. Usporedbom latiničnog i ćiriličnog izdanja otkrivamo da su oba primjerka trećeg izdanja na 79 stranica donijela tekstove i pjesmice, najvećim dijelom nepotpisane, otisnute normalom i italikom, tiskanim slovima, grupirane u tri cjeline. Zanimljivo je da je i ova čitanka enciklopedijskog tipa jer „članke prvoga i drugoga dijela pripovijeda ili čita učitelj učenicima tijekom jeseni i zime u svezi s početnom stvarnom obukom“ (stvarna obuka obuhvaćala je sadržaje iz zemljopisa, povijesti i prirodoznanstva). Dvije se prve čitanke razlikuju u tome što ćirilično izdanje sadrži sliku kralja Jugoslavije Petra II, dok je u latiničnom izdanju (prema pregledanom primjerku) nema. Toliko o tim dvjema prvim čitankama.
U Zbirci udžbenika i priručnika čuvaju se i druge prve čitanke koje je priredio Sigismund Čajkovac, s početka dvadesetih godina 20. stoljeća. Pretpostavka da se sadržajno ne razlikuju mnogo od gorespomenutih pokazala se točnom. Usporedbom sadržaja Prve čitanke za niže pučke škole u Hrvatskoj i Slavoniji (latinično izdanje) iz 1920. godine i one bez godine izdanja (kojoj su napisi pridodali 1937. godinu) uočavamo da su razlike sljedeće: izdanje iz 1920. na stranici 3 donosi pjesmicu Dobar đak (u izdanju bez godine izdanja je nema), na stranici 12 tekst je Svežanj grana (u izdanju bez godine ga nema), na stranici 13 pjesmica je Baka a u izdanju bez godine Dijete i baka, na stranici 23 tekst je Tko je bio kriv, a u izdanju bez godine nema ga, u izdanju iz 1920. nema pjesme Majčin sinak (izdanje bez godine stranica 269, u izdanju iz 1920. na stranici 25 je tekst Lakomi pas, a u izdanju bez godine nema ga. Drugi dio započinje tekstom Cvijeće spava (izdanje 1920.) odnosno pjesmicom Sniježak pršti (izdanje bez godine). Usporedili smo izdanje bez godine s izdanjem Prve čitanke za niže pučke škole u Hrvatskoj i Slavoniji iz 1921. godine. Razlike su također neznatne – redoslijed nekih tekstova i neki tekstovi koji su u jednom izdanju objavljeni a u drugom ih nema. Temeljna razlika je u naslovu udžbenika i njihovoj namjeni, ali radi se o gotovo identičnim sadržajima koji više od petnaest godina opstaju u školskoj uporabi. Čest je to bio slučaj s velikom većinom čitanki i računica toga vremena.
A sad natrag pjesmici Za dom spreman zbog koje je i počela ova mala potraga.
Slika pjesmice Za dom spreman uz članke na portalima izgledala je prilično autentično, o čemu se razgovaralo s onima koji se također bave udžbenicima. Pod autentično misli se na slog, slova i uopće izgled kao da je iz udžbenika. Ako ste ih u životu prolistali dovoljan broj, a ne samo one iz kojih ste učili, znat ćete na što se misli. Nametnula se pretpostavka da ću je, ukoliko se netko nije jako potrudio izmisliti pjesmicu i sačiniti izgled stranice prilično vjerno, pronaći u nekom od endehazijskih udžbenika koje čuvamo u fundusu Muzeja. Tako je i bilo. Pjesmica je objavljena na stranici 162 čitanke za II. godište pučkih škola u Nezavisnoj državi Hrvatskoj Moj zavičaj (pregledana su izdanja iz 1941. i 1942. godine koja se čuvaju u Hrvatskom školskom muzeju). Dakle, slika je djelomično autentična, ali njezino spajanje s naslovnicom i godinom izdanja nije. Nadalje, slika je izmijenjena odnosno odrezan je gornji dio stranice 162. (na kojem je i paginacija). Usuđujem se reći – nimalo slučajno.
Da je objavljena čitava stranica bilo bi jasno odmah, na prvi pogled, da tvrdnja da je pjesmica iz čitanke iz 1937. godine, a iznad nje je kratki tekst naslovljen Seljak nas hrani, a ustaša nas brani! koji doslovno u tri rečenice slavi poglavnika, nikako ne drži vodu ili točnije da je neistina. Tako je potraga dobila epilog – pjesmica postoji i objavljena je u udžbeniku ali ne u onom koji je naveden, neprecizno datiran, sa stranicom modificiranom na način da se ne može utvrditi kojem udžbeniku pripada.