U 2024. godini dvije su važne obljetnice vezane uz povijest hrvatskoga školstva – 250 godina od školske reforme u Habsburškoj Monarhiji kojom je započeo proces uvođenja državnoga, javnoga i obveznoga osnovnog obrazovanja i organiziranog osposobljavanja učitelja te 150 godina od prvoga hrvatskoga školskog zakona, koji je bio osnovom za sekularizaciju, modernizaciju i demokratizaciju hrvatskoga školstva. Pola stoljeća dijeli nas i od zadnje provedene reforme obrazovanja, tzv. Šuvarove reforme.
Hrvatski školski muzej priprema izložbu Lekcije iz prošlosti – (re)forme školstva u Hrvatskoj od prosvjetiteljstva do digitalnog doba kojom će se dati pregled najvažnijih reformi i pokušaja mijenjanja hrvatskoga školstva tijekom povijesti – od početaka javnoga državnog školstva u okviru prosvjetiteljskih školskih reformi Marije Terezije do najnovijih pokušaja reforme obrazovanja. Naglasak je na reformama i promjenama koje su imale prijelomni utjecaj na školski sustav i na generacije njegovih neposrednih dionika – učenika i učitelja, ali i društvo u cjelini.
U predgovoru hrvatskom izdanju svoje knjige Lekcije iz Finske: što svijet može naučiti iz obrazovne promjene u Finskoj (2012) Pasi Sahlberg, jedan od tvoraca obrazovne politike u Finskoj, napisao je kako vjeruje da će njegova knjiga prosvjetnim djelatnicima i vlastima u Hrvatskoj pružiti nadu da je promjena moguća, a za to su potrebni odlučnost, hrabrost, suradnja i vrijeme. Njegova se nadanja nisu ostvarila, kao ni svi noviji pokušaji reforme hrvatskoga školstva. Tko se još sjeća brojnih reformskih dokumenata nastalih (i nestalih) u protekla tri desetljeća. Mijenjanje školskoga sustava – u pravilu inertnog i nesklonog brzim promjenama – vrlo je zahtjevan posao, osobito u uvjetima brzih promjena društvenih i tehnoloških uvjeta.
U demokratskim društvima temporalnost političke vlasti generira nekonzistentnost obrazovne politike. Svi se zaklinju u važnost obrazovanja i potrebu reforme, no postizanje konsenzusa na tom polju pokazuje se, barem u Hrvatskoj, kao nemoguća misija. Ne pomažu ni „lekcije iz Finske” ni „lekcije iz prošlosti”. Ipak se nadamo kako će pregled reformi školstva, potaknuti stručnu raspravu svih zainteresiranih i odgovornih za provedbu nužnih promjena s ciljem unapređenja hrvatskoga školstva. Tijekom trajanja izložbe održat će se niz popratnih programa za djecu i stručnu zajednicu – od učeničkih debata i radionica do tribine Kakvo obrazovanje trebamo?
Izložba Lekcije iz prošlosti otvara se 26. studenoga 2024. u 19 sati u galeriji Hrvatskoga školskog muzeja „Školica za 5“ (Ulica Andrije Hebranga 5), a trajat će do 1. ožujka 2025.