Prije 150 godina, 18. travnja 1874. godine u Ogulinu je rođena Ivana Brlić Mažuranić, hrvatska književnica i jedna od najznačajnijih spisateljica za djecu. Potječe iz poznate intelektualne građanske obitelji Mažuranić, a bila je unuka pjesnika i bana Ivana Mažuranića pod čijim je banovanjem donesen prvi školski zakon u hrvatskoj povijesti (1874.) čime je postavljen temelj modernom hrvatskom školstvu. Prema priznanju same književnice na njezin književni rad utjecalo je više osoba, a na prvo mjesto je stavila upravo svog djeda Ivana Mažuranića. Ivana Brlić Mažuranić kratko se školovala u djevojačkoj školi u Zagrebu, no izvrsnu naobrazbu, između ostalog i u poznavanju stranih jezika, stekla je privatnim školovanjem. Obitelj se iz Ogulina prvo seli u Karlovac, a potom u Jastrebarsko. Udajom za odvjetnika i političara Vatroslava Brlića, 1891. godine seli se u Slavonski Brod u kojem je živjela većinu života. Posvetila se obiteljskom životu, daljnjem obrazovanju i književnom radu. Kroz majčinstvo, bila je majka sedmero djece, imala je priliku upoznati se s dječjim svijetom, a čim su djeca malo odrasla, počela je pisati prvenstveno za njih. Pisala je pjesme, pripovijetke, romane, basne i bajke, eseje i članke te se bavila prevodilačkim i redaktorskim radom. Godine 1902. u Brodu na Savi izišla joj je prva knjiga, zbirka pripovjedaka i pjesama Valjani i nevaljani, a 1905. u nakladi Hrvatskoga pedagoško-književnog zbora u Zagrebu izlazi zbirka kratkih priča i pjesama Škola i praznici. Jedinu samostalnu pjesničku zbirku Slike objavila je 1912. Svoj prvi roman Čudnovate zgode šegrta Hlapića objavljuje godinu dana kasnije, 1913. godine, a osim što time počinje i njena spisateljska slava taj je roman postao „prvi hrvatski dječji roman“ i uzor kasnijim dječjim romanima i pripovijetkama. U Arhivskoj zbirci Hrvatskoga školskog muzeja čuvaju se Ivanina pisma Josipu Škaviću, uredniku Knjižnice za mladež Hrvatskog pedagoško-književnog zbora, uoči izdavanja Čudnovatih zgoda šegrta Hlapića.
Posluživši se oblikom bajke piše zbirku pripovjedaka Priče iz davnine, objavljenu 1916. godine, djelo koje sadrži motive mitološke mudrosti tadašnjeg svijeta inspirirane slavenskom mitologijom, čime je ostvarila svoj književni vrhunac. Priče iz davnine objavljuju se na engleskom jeziku kod uglednog londonskog nakladnika George Allen et Unwin 1924. godine. Autorica je teksta u slikovnici Dječja čitanka o zdravlju objavljenoj 1927. u nakladi Higijenskog zavoda Škole narodnog zdravlja. U njoj se nalaze pjesmice o higijenskim i zdravstvenim temama, namijenjene djeci, a ilustracije potpisuje Vladimir Kirin. Objavljuje pjesme, bajke i basne, a posthumno se objavljuju pripovijetke i pjesme za mladež Srce od licitara 1939. godine te Basne i bajke 1943. godine. Ivana Brlić Mažuranić dobila je epitet „hrvatskog Andersena“, a djela su joj prevedena na mnogobrojne strane jezike te izvedena u kazališnim, radijskim i filmskim obradbama. Kao ugledna književnica bila je predlagana za Nobelovu nagradu, a 1937. izabrana, kao prva žena u nas, za dopisnoga člana tadašnje JAZU. Preminula je u Zagrebu 21. rujna 1938. godine, a počiva na zagrebačkome Mirogoju u obiteljskoj grobnici.
(Knjižnica Hrvatskoga školskog muzeja)
U povodu 150. obljetnice rođenja Ivane Brlić-Mažuranić u Slavonskom Brodu je od 18. do 20. travnja održan međunarodni znanstveni skup „Ivana Brlić-Mažuranić u novom mileniju“. Glavni organizator skupa je Sveučilište u Slavonskom Brodu uz potporu čak 11 suorganizatora među kojima su i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, sveučilišta u Zagrebu i Osijeku, Hrvatska udruga istraživača dječje književnosti, Hrvatski institut za povijest, Matica hrvatska i Društvo hrvatskih književnika te jedinice lokalne i područne samouprave Grad Slavonski Brod i Brodsko-posavska županija.
Snažne žene u hrvatskoj povijesti osim književnica, znanstvenica i umjetnica bile su često i učiteljice. U galeriji „Školica za 5“ u Hebrangovoj 5 u Zagrebu otvorena je izložba “Od vlastite učionice do vlastite sobe” koja tematizira povijest borbe za žensko obrazovanje u Hrvatskoj kroz priču o učiteljicama Mariji Jambrišak, Ivani Hirschmann i Nataliji Wickerhauser, predstavljene ilustracijama i animacijom Petre Balekić, Klasje Habjan, Anamarije Kvas i Agate Lučić. Izložba je nastala u organizaciji Hrvatskog školskog muzeja i Prostora rodne i medijske kulture ‘K-zona’ i otvorena je do 11. svibnja 2024. godine.
Tekst je u skraćenom obliku objavljen u Školskim novinama 16. travnja 2024. godine.