Pohvalnica je ukrašena slikama uzorite građanske i seoske obitelji čija djeca dolaze iz škole sa svjedodžbama. U središnjem dijelu gore su simboli vrlina: križ – simbol vjere (fides), sidro – nade (spes) i srce – ljubavi prema bližnjem (caritas). U donjem dijelu je košnica s pčelama – simbol marljivosti, rada i reda, rječitosti / znanja; pobožne i složne zajednice.
Početci obrazovanja u Hrvatskoj vezani su uz djelovanje crkvenih redova koji osnivaju prve školske ustanove u nas. Smatra se da prva škola u Hrvatskoj djeluje već u 9. stoljeću u sastavu benediktinskog samostana u Rižincima kod Solina. Benediktinci su, uz samostane, osnivali škole i knjižnice te dali važan doprinos u širenju pismenosti, znanosti i književnosti te u Hrvatskoj promicali narodni jezik i glagoljicu. Po uzoru na crkvene škole u 13. stoljeću u hrvatskim gradovima, primjerice u Dubrovniku, javljaju se gradske škole kao izraz građanstva da uz pomoć obrazovanja poboljša svoj društveni status. Pavlini osnivaju prvu Hrvatsku gimnaziju u Lepoglavi 1503. godine koja uz buduće svećenike školuje i svjetovne mladiće. Prva zagrebačka gimnazija otvorena je 1607. godine, a osnivaju je isusovci godinu dana nakon dolaska u Zagreb. Tadašnji Zagrebački kolegij, a današnja Klasična gimnazija, najstarija je srednja škola u Hrvatskoj s kontinuiranim radom. ABECZEVICZA DRAGEM MLADEM OBODVOJEG SZPOLA LYUDEM HASZNOVITA I POTREBNA – najstarija i najcjelovitija oblikovana početnica na hrvatskom jeziku (1746.) pisana je latinicom na kajkavskom književnom jeziku i djelo je Jurja Muliha, člana Družbe Isusove, a prva hrvatska računica je ARITHMETIKA HORVATSZKA (1758.) Mije Šilobolda Bolšića, isto napisana kajkavskim književnim jezikom. Prvi hrvatski školski zakon izglasan je u Hrvatskom saboru 14. listopada 1874. godine kao rezultat modernizacijskih i reformskih procesa koje je započeo ban Ivan Mažuranić.
Ponekad izgleda da se od naprednoga Mažuranićeva zakona do danas nije unijelo puno novosti u hrvatsko školstvo. Danas u Hrvatskoj institucionalno školovanje započinje predškolskim odgojem u dječjim vrtićima, a od 2014. godine obaveza je da ga sva djeca moraju pohađati godinu dana prije polaska u osnovnu školu. Osnovna škola u Hrvatskoj je obavezna i traje osam godina, a djeca s navršenih šest i pol godina kreću s primarnim obrazovanjem. Srednjoškolsko obrazovanje nije obavezno, no ipak se veliki broj učenika nakon završene osnovne škole opredijeli za nastavak školovanja u gimnazijama, strukovnim školama ili umjetničkim školama. U gimnazijama školovanje traje četiri godine i završava obaveznim završenim ispitom odnosno državnom maturom. Dužina školovanje u strukovnim i umjetničkim je različita i može trajati između jedne i pet godina. Pohađanje osnovnih i srednjih državnih škola u Hrvatskoj je besplatno. U Hrvatskoj je, zbog pandemije bolesti COVID-19, prvi put uvedena online nastava u drugom dijelu školske godine 2019./2020. koja se djelomično nastavila i u školskoj godini 2020./2021. Na kraju još jedne školske godine želimo svim učenicima i njihovim nastavnicima sretan završetak škole i dugo toplo ljeto! Zanimljivo putovanje kroz povijest hrvatskoga školstva i pedagogije od 8. do 21. stoljeća „Stoljeća hrvatskoga školstva“ pogledajte na lenti vremena na mrežnim stanicama Hrvatskog školskog muzeja na kojima možete pronaći i pozitivna sjećanja učenika i nastavnika u digitalnoj knjižici „2020. godina: negativan test – pozitivna sjećanja“.
https://www.hsmuzej.hr/lenta_vremena_01.html
https://www.hsmuzej.hr/hr/aktualnosti/2020-godina-negativan-test-pozitivna-sjecanja-172/
